Procurio dokument, Europa uskoro predstavlja ambiciozni plan ‘Made in EU‘. Što to znači za Hrvatsku?

Europska komisija priprema novi „Clean Industrial Deal“, ambiciozan plan koji bi mogao značajno utjecati na europsku industriju. Cilj ovog plana je istovremeno smanjiti emisije ugljika i ojačati europske proizvodne kapacitete, a jedan od ključnih elemenata je uvođenje kvota za proizvode s oznakom „Proizvedeno u EU“. Ukratko, EU pod svaku cijenu želi potrošače i industriju potaknuti da više koriste europske sirovine i komponente umjesto uvoznih.

Službena objava plana očekuje se 26. veljače, no novinari utjecajnog Politica već su pregledali dokument i analizirali ga.

Ovaj potez, prema analizi Politica, trebao bi osigurati da do 40 posto ključnih komponenti čiste tehnologije dolazi iz Unije, čime bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala otpornost industrije na globalne poremećaje. Međutim, Komisija ne planira stati samo na preporukama – države članice i javne institucije mogle bi biti obvezane kupovati proizvode s europskim porijeklom. Također, očekuje se da će do 2026. doći do izmjena pravila o javnoj nabavi, koje bi dodatno favorizirale lokalne dobavljače.

PROČITAJTE VIŠE Prekjučer je u Parizu došlo do velike podjele koja će uvelike utjecati na budućnost svih nas: ‘Hrvatska? Mi možemo kao Kinezi...‘

Pozadina i globalni kontekst

Plan dolazi u trenutku kada industrijski sektori u Europi, posebno proizvođači čelika i cementa, upozoravaju na previsoke energetske troškove i prekomjernu birokraciju, što ih čini nekonkurentnima u usporedbi sa SAD-om i Kinom. Istovremeno, američka i kineska vlada provode agresivne poticaje domaćoj industriji, pa se očekuje da će EU ovim planom pokušati stvoriti konkurentnije uvjete za svoje proizvođače. Usporedivo je s praksama poput "Buy American Act" u SAD-u, koji preferira domaće proizvode u javnim nabavama. Industrijski lobiji u Njemačkoj i Francuskoj podržavaju inicijativu, dok uvozno orijentirani sektori (automobilska industrija, farmaceutski sektor) izražavaju zabrinutost.

Rafinerija u Rotterdamu ispušta CO2 u atmosferu

/Anp Via Afp

Politico piše kako se ova pravila neće se primjenjivati samo na javne ugovore, već će biti prošireni i kako bi se potaknula privatna nabava, primjerice kroz "standarde performansi emisija CO2 temeljenih na životnom ciklusu proizvoda", stoji u nacrtu. Kako bi to trebalo funkcionirati trebalo biti će uskoro pomnije objašnjeno.

U analizi se navodi i kako EU planira elektrificirati 32 posto svog gospodarstva do 2030., u odnosu na plan od sadašnjih 23 posto, te pritom osigurati 100 gigavata novih kapaciteta obnovljive energije svake godine do istog roka. Ključnu ulogu u financiranju trebala bi odigrati Europska investicijska banka (EIB) .

Što to znači za hrvatske tvrtke?

Za hrvatske proizvođače, koji već koriste EU sirovine, ova pravila bi mogla značiti veću konkurentnost na europskom tržištu, ali i dodatne mogućnosti financiranja kroz EU fondove. Nadalje, u teoriji, manja ovisnost o uvozu mogla bi ih zaštititi od šokova u globalnim lancima opskrbe.

Međutim, oni koji se oslanjaju na jeftinije sirovine iz trećih zemalja mogli bi se radi većih troškova suočiti s potencijalnim izazovima u nabavi. Ostaje pitanje hoće li EU osigurati dodatne poticaje kako bi olakšala prilagodbu tvrtkama koje će se morati preorijentirati na europske dobavljače. Naprimjer, kada proizvođači moraju zamijeniti jeftinije uvezene sirovine onima skupljima, koje dolaze iz država članica EU.

Mogu se očekivati reakcije, a možda i tužbe trgovinskih partnera izvan EU, pogotovo onih koji izvoze sirovine i proizvode na europsko tržište.

Jasniji detalji implementacije i potencijalnih utjecaja na gospodarstvo bit će poznati sljedeću srijedu kada plan EU bude i službeno predstavljen.