EUROPSKA KOMISIJA

Procjena rasta BDP-a premašila sva očekivanja, samo tri zemlje trebale bi imati veći rast od Hrvatske

Hrvatski rast BDP-a ove će godine biti pet posto, a iduće 6,1 posto
Zdravko Marić
 Srdjan Vrancic/Cropix

Europska je komisija u najnovijim prognozama stanja gospodarstva u EU i izgledima za budućnost procijenila da će i Hrvatska, jedno od najviše pogođenih gospodarstava tijekom pandemije zbog velikog udjela turizma u ukupnom gospodarstvu, izaći iz krize te da će 2022. godine ne samo vratiti, nego i prestići pretpandemijsku razinu.

Hrvatski rast BDP-a ove će godine biti pet posto, a iduće 6,1 posto. U zimskim prognozama objavljenim prije tri mjeseca Komisija je prognozirala rast hrvatskoga gospodarstva ove godine od 5,3 posto, a sljedeće 4,6 posto.

Zaposlenost će rasti za 0,6 posto, a sljedeće godine 1,4 posto. Razina nezaposlenosti ove bi godine trebala biti 7,2 posto, a sljedeće 6,6 posto koliko je bila i 2019. godine. I ove i sljedeće godine trebao bi se postupno smanjiti javni dug. Taj je dug 2020. skočio na 88,7 posto BDP-a, a ove će se godine ponovno početi smanjivati. Past će na 85,6, a sljedeće na 82,9 posto BDP-a. Zbog pandemije su sve države povećale javni dug, a Grčka je ponovno prešla stopu zaduženja od 200 posto BDP-a. Ove bi godine Grčka trebala imati javni dug na razini 208 posto, a Italija 159 posto.

Prema prognozama objavljenim u srijedu, hrvatski rast od pet posto ove godine bit će manji nego što je Komisija prije prognozirala, ali razlog je to što je pad 2020. bio 8 posto, a ne 8,9 posto koliko se prije mislilo. Isto tako, rast će sljedeće godine biti veći od prije predviđenog. Očekivano, rast će u 2022. godini biti 6,1 posto. Tada će Hrvatska prestići pretpandemijsku razinu BDP-a.

"Nakon velikog pada gospodarstva 2020. godine, koji je izazvala pandemija covida-19, hrvatski BDP trebao bi snažno rasti 2021. i premašiti razinu prije krize 2022. Očekuje se da će se oporavak temeljiti na širokoj osnovi, prije svega kroz rast izvoza usluga (turizam), privatnu potrošnju i investicije", navedeno je u prognozama koje je objavila Europska komisija.

Europska komisija očekuje da će porasti i potrošnja kućanstava, koja su zbog potisnute potražnje akumulirala neplaniranu štednju, što bi trebalo dodatno pridonijeti rastu u Hrvatskoj.

Očekuje se i umjereno pozitivan razvoj na tržištu rada. Hrvatska je, smatra Europska komisija, dobro prošla po pitanju sprečavanja porasta nezaposlenosti, pogotovo ako se uzme u obzir veliki pad BDP-a tijekom pandemije. Investicije bi trebale dati snažan poticaj rastu, zahvaljujući i obnovi od potresa, boljem povlačenju europskih investicijskih fondova i naročito, od 2022. godine, Mehanizmu za oporavak i otpornost iz kojeg su značajna sredstva stavljeni na raspolaganje Hrvatskoj.

Prema ocjeni Europske komisije, rizici za ove prognoze su povezani uz nastavak suzbijanja pandemije te stanje u državama s kojima Hrvatska ima najveću razmjenu i iz kojih dolazi najveći dio turista. Kako bi značajan utjecaj na gospodarska kretanja trebala imati i apsorpcija fondova EU, uključujući i sredstva iz Programa oporavka i otpornosti, slabi administrativni kapaciteti za apsorpciju mogli bi predstavljati rizik.

Rast BDP-a imat će ove godine sve države članice EU. Takve pozitivne prognoze temelje se na novom zamahu u procesu cijepljenja protiv covida-19 u svim državama članicama i ubrzavanju dostave cjepiva u drugom kvartalu.

Jedino će Španjolska s 5,9, Francuska s 5,7 te Rumunjska s 5,1 posto imati veći rast od Hrvatske. No, Španjolska i Francuska su prošle godine imale veći pad od Hrvatske. Rumunjska stoji prilično dobro jer je lani imala pad od samo 3,9 posto, a ove će godine imati rast od 5,1 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 12:35