U nastavku donosimo:
- što govori prva procjena DZS-a o popuštanju pritiska na cijene hrane i kako se to odrazilo na ukupnu inflaciju
- koje se promjene bilježe u cijenama energije te što o njima ističe HNB
- gdje se Hrvatska nalazi u odnosu na prosjek EU po razinama cijena hrane, usluga i energije
- ključne usporedbe iz analize RBA među odabranim državama i kategorijama potrošnje
- kako su turističke cijene u restoranima i hotelima sustigle europski prosjek i što to znači za potrošače
- koji čimbenici i dalje održavaju rast cijena usluga te koliki im je doprinos ukupnoj inflaciji
- što očekivanja za tekuću godinu sugeriraju o inflaciji, uključujući rizike povezane s energijom i subvencijama
Ocjene da pritisak na cijene hrane popušta potvrdila je i prva procjena DZS-a za prosinac: bile su 0,7 posto niže nego mjesec ranije, dok su u godinu dana porasle za 3,1 posto. Još u srpnju godišnji rast cijena hrane dosezao je sedam posto. Osjetno usporavanje posljednjih mjeseci ekonomisti pripisuju visokim prošlogodišnjim razinama cijena, kao i njihovom smirivanju na svjetskom tržištu. Pritiske su ublažavale, pretpostavlja se, i mjere Vlade za ograničavanje maloprodajnih cijena određenih proizvoda, pretežno prehrambenih.
Uz cijene hrane, usporile su i one drugih kategorija, osobito energije, pa je ukupna stopa inflacije u prosincu, po nacionalnom IPC indeksu iznosila 3,3 posto, nakon 3,8 posto u studenom. Prema HIPC-u koji uključuje i potrošnju stranih gostiju istodobno je ...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....