Ilustracija
 Luka Gerlanc / CROPIX
Blagdanska ovrha

Prije zabrane deložacija, na bubanj ide 1.581 stanova i kuća dužnika

Na dražbi u 13 godina završilo gotovo 26 tisuća kuća i stanova dužnika
Piše: Novac.hrObjavljeno: 22. prosinac 2019. 13:31

Kad se sljedeće godine nakon pauze vrate u saborske klupe, zastupnike će, među ostalim, na dnevnom redu čekati i prijedlog novog Ovršnog zakona. Dok se o tom zakonskom prijedlogu, koji predviđa zabranu deložacija u zimskom periodu od 1. studenoga do 1. travnja bude raspravljalo, na elektroničkoj dražbi prodavat će se deseci nekretnina, kuća i stanova, za koje u objavi o dražbi stoji napomena da »nekretnina nije slobodna od osoba i stvari«, piše Novi list.

Takve će se dražbe događati i dva dana iza Božića i već drugi dan nove 2020. godine. Sudovi su odradili svoj posao, postupili su po zakonu, elektroničke dražbe su oglašene u Očevidniku nekretnina i pokretnina koji vodi Fina i pokušaj vjerovnika da tako naplate svoj dug sigurno neće spriječiti najava donošenja novog zakona. Hoće li nakon uspješnih dražbi biti nužno provesti i deložacije, kako bi novi vlasnici preuzeli kuće i stanove, tek će se vidjeti.

Blagdanska rasprodaja

I dok se od HGK može dobiti precizne podatke po svim vrstama nekretnina i pokretnina koje su od 2006. do sada prošle kroz njihov očevidnik, u Fini kažu da ne mogu dati detaljniju specifikaciju po vrsti nekretnina jer se u sustavu elektroničke javne dražbe predmeti prodaje evidentiraju samo prema tome jesu li nekretnine, pokretnine, imovina ili prava.

No, iz očevidnika na njihovoj stranici vidljivo je da je u njemu završilo 2.026 kuća i stanova, odnosno da je moguć pregled prema vrstama nekretnina. Samo u ovoj godini bile su, pokazuje Finin očevidnik, zakazane elektroničke dražbe za 600 kuća i 511 stanova koje su njihovi vlasnici izgubili u ovrhama ili stečajevima, s time da prevladavaju ovršni postupci. Uz to do 12. prosinca ove godine u Očevidniku koji vodi HGK upisano je 260 kuća i 210 stanova. To znači da je na dražbi u 2019. godini završio 1.581 stan i kuća. To je brojka koja odgovara trendu posljednjih nekoliko godina i upola je manja nego što je bila 2013. i 2014. godine kada je godišnje i više od tri tisuće kuća i stanova bilo na dražbi, kao posljedica ekonomske krize, ali i problema koji su se pojavili u otplati kredita vezanih za franak.

Kad se spoje podaci HGK-a i Fine, od 2003. godine do sredine prosinca, znači u gotovo 13 godina, u dva su očevidnika završile 58.242 nekretnine kao posljedica stečaja i ovrha. Ipak, većina tih nekretnina, njih 52.119, odnosno 90 posto na dražbi je završilo kao posljedice ovršnog postupka. Među tim nekretninama ima i livada i šuma i oranica i tavana i podruma, hotela i poslovnih prostora, ali oko polovine, odnosno gotovo 26 tisuća su kuće i stanovi. Podatak je teško precizno izračunati jer Fina, za razliku od HGK-a, ne daje podatke prema vrsti nekretnina.

Devet hotela na javnoj dražbi, Kerumov Marjan prodan Adrisu

U očevidniku nekretnina i pokretnina, koji vodi Fina, bilo je devet hotela na javnoj dražbi, od čega je sedam na bubnju završilo nakon stečajnih, a dva nakon ovršnih postupaka. Njihova je ukupna procijenjena vrijednost veća od 682 milijuna kuna,. Kapitalac među tim hotelima, splitski Marjan Željka Keruma već je prodan i to Adrisu za nešto više od 324 milijuna kuna. Njegova je procijenjena vrijednost bila 432 milijuna kuna, ali je na kraju prodan po najnižoj cijeni po kojoj se to moglo učiniti u prvom krugu dražbe. Kroz očevidnik koji vodi HGK za predmete koji su se vodili prije 2015. godine ili nakon te godine, ali su započeti po starim pravilima prošla su ukupno 44 hotela.

To znači da je, uglavnom kao posljedica ovrhe, na dražbi završio stambeni fond koji je jednak onome koji je 2011. godine, prema popisu stanovništva, imala Požeško-slavonska županija i u kojem je živjelo oko 77 tisuća ljudi. Otprilike je to po broju ravno polovini svih stambenih jedinica u Gradu Rijeci koje su prema tom posljednjem popisu stanovništva bile trajno nastanjene. Prema podacima koje nam je dostavio HGK, od 2006. do 2019. godine ovršeno je i 2.157 zgrada, 463 stambeno-poslovna prostora te 1.622 poslovna prostora.

Puno manje su se u stečajevima i ovrhama vjerovnici nastojali naplatiti prodajom pokretnina. Kad se objedine podaci dviju institucija, u proteklih je 13 godina na dražbi završila 3.061 pokretnina. Bilo je tu automobila, rashladnih uređaja, aviona, brodova, čamaca, tvorničkih strojeva, autobusa i namještaja.

Finini podaci govore i to da su u najvećem broju pokrenutih postupaka banke ovrhovoditelji - na njih otpada 44,12 posto slučajeva, dok se primjerice Republika Hrvatska kao ovrhovoditelj pojavljuje u 4,98 posto postupaka. U ulozi ovršenika su u 91,13 posto slučajeva fizičke osobe, odnosno građani koji zbog neplaćenih dugova gube svoju imovinu.

Linker
13. ožujak 2021 06:03