Borba protiv pandemije covida-19 proizvela je povećanje medicinskog otpada u Hrvatskoj u 2022. od čak 45 posto u odnosu na pretpandemijska godišta, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva. Budući da se oprema za zaštitu od koronavirusa poput zaštitnih maski, testova ili cjepiva u većoj ili manjoj mjeri proizvodi od plastike, automatski su povećane količine plastičnog otpada, koje su i prije pandemije bile u porastu i pod posebnim mjerama države da ih se smanji.
- Velik izazov za Hrvatsku predstavlja morski otpad i onečišćenje mora plastikom, a dodatni doprinos neodgovarajućem postupanju s otpadom od plastike od 2020. godine dogodio se uslijed povećane potrošnje zaštitne opreme tijekom pandemije covida-19 - navodi se u izvješću Ministarstva gospodarstva o gospodarenju plastičnim otpadom u 2022. Hrvatska je, podsjetimo, s godišnjom potrošnjom plastike od 106,9 kilograma po stanovniku daleko iznad globalnog istovrsnog prosjeka od 45 kilograma po stanovniku, ali i značajno ispod pokazatelja za najrazvijenija europska gospodarstva sa 136 kilograma potrošnje plastike per capita.
Naš je problem što se čak 30 posto plastičnog otpada stvara u ambalaži proizvoda koja ima značajan udio i u medicinskom otpadu.
Poticaji Fonda
Kako doznajemo u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, povećanje količine plastičnog otpada zbog covida-19 nije promijenilo režim gospodarenja medicinskim otpadom.
- Gospodarenje medicinskim otpadom nije u sustavu gospodarenja posebnim kategorijama otpada kojima upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - poručili su nam iz FZOEU koji, primjerice, sustavom povratne naknade potiče odvajanje PET ambalaže i staklenih boca. Za zbrinjavanje još šest vrsta otpada Fond daje poticaje ili obvezuje proizvođače i trgovce na organizirani odvoz na odlagališta.
Dok pripadajući propisi nalažu da su medicinski otpad koji nastaje u bolnicama i domovima zdravlja dužne razdvajati i zbrinjavati te ustanove na zakonom propisan način, za znatan dio otpada koji je nastao tijekom pandemije covida-19 praktički nema propisa i on u boljem slučaju završava u komunalnom otpadu, a u lošijem u okolišu. Za razliku, primjerice, od dijela drugih članica EU poput Austrije, Finske ili Italije, čije su vlade izdale posebne upute o raspolaganju medicinskim otpadom iz domaćinstava za vrijeme pandemije, u Hrvatskoj nije bilo takvih uputa.
Upute u spomenutim članicama Unije uglavnom su išle za tim da se pandemijski medicinski otpad pakira u posebne vrećice i ne odlaže s drugim plastičnim otpadom, nego čeka poseban odvoz.
Otpad u bolnicama
U domaćim bolnicama i domovima zdravlja u 2022., prema podacima Ministarstva gospodarstva, zbrinuto je 7548 tona nastalog otpada uz spomenuti međugodišnji rast od 45 posto. U zbrinutom otpadu 78 posto čini opasni otpad poput medicinskih igala, infekcijskog materijala i mikrobiološkog otpada, a ostatak je neopasni otpad. Medicinski otpad iz bolnica i domova zdravlja šalje se u gotovo stopostotnom udjelu na obradu, što znači da se, primjerice, opasni otpad sprema na specijalna odlagališta u zemlji ili u inozemstvu, a neopasni se koristi za daljnju uporabu.
Već u 2020. ukupna količina otpada u zdravstvu porasla je za 28 posto u odnosu na 2019., a podatak da je udio neopasnog otpada povećan u promatranom razdoblju za 67 posto potvrđuje utjecaj covida-19 na stvaranje otpada.
Spomenuti domaći podaci poklapaju se sa svjetskim trendovima. Naime, prema analizi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o zbrinjavanju otpada nastalog u borbi protiv koronavirusa, u 2020. i 2021. u svijetu je oko 26.000 tona maski i druge opreme za zaštitu od covida završilo u okolišu.
- Između ožujka 2020. i studenoga 2021. godine globalno je naručeno i distribuirano oko 87.000 tona osobne zaštitne opreme protiv koronavirusa koja je završila kao otpad. Istodobno je zatraženo i otpremljeno samo pet milijuna vreća koje mogu podnijeti 61.000 tona otpada, a ostatak otpada nije sigurno pohranjen - navodi WHO, prema čijim je podacima svakog mjeseca tijekom pandemije bilo potrebno gotovo 89 milijuna maski za lice, 76 milijuna rukavica, 30 milijuna ogrtača, kao i 1,6 milijuna zaštitnih naočala za zdravstvene radnike.
Milijarde doza cjepiva
Dok se broj zaštitnih maski koje su stavljene na tržište tijekom 2020. i 2021. mjere u stotinama milijardi, a pritom se procjenjuje da ih je najmanje milijardu nakon upotrebe završilo u oceanima, WHO je izašao s računicom da je u istome razdoblju prodano oko 140 milijuna kompleta za testiranje covida-19 i osam milijardi doza cjepiva.
- Danas 30 posto zdravstvenih ustanova, uz napomenu da je taj udio 60 posto u najmanje razvijenim zemljama, nije opremljeno za rukovanje postojećim količinama otpada, a kamoli s dodatnom količinom nastalom zbog covidom-19.
To potencijalno izlaže ozljedama zdravstvene radnike i utječe na zajednice koje žive u blizini odlagališta otpada - napominje WTO, upozoravajući da je oko 115.000 zdravstvenih radnika umrlo tijekom pandemijskih godina. Isti izvor navodi da se svjetska proizvodnja plastike u pandemijskim godinama udvostručila i dovodi to u vezu s proizvodnjom opreme koja štiti od koronavirusa.