‘U rujnu je u Splitsko-dalmatinskoj županiji fiskalizirano računa u vrijednosti od gotovo 2 milijarde i 552 milijuna kuna, što je 24,1 posto više nego u rujnu 2021. godine, uz istovremeni rast broja fiskaliziranih računa za 9 posto. Čak 90 posto od ukupne vrijednosti fiskaliziranih računa u rujnu ostvareno je u trima djelatnostima - trgovini na veliko i malo, kao najvažnijoj u sustavu fiskalizacije, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te prerađivačkoj industriji, koje su i najznačajnije u strukturi županijskog gospodarstva.
Podaci su to kojima raspolaže HGK – Županijska komora Split i koje je analizirala u suradnji s Poreznom upravom Područnim uredom Split. „U usporedbi s rujnom predpandemijske 2019. godine, u prošlom je mjesecu iznos fiskaliziranih računa veći za 3 posto, a broj izdanih računa manji za 3,2 posto. Veći rast iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na broj računa uz povećanu potrošnju svakako je rezultat i sveprisutnog rasta cijena‘‘, komentirao je podatke za rujan Joze Tomaš predsjednik HGK – Županijske komore Split.
U odnosu na kolovoz, vrijednost fiskaliziranih računa u županiji u rujnu je manja za milijardu i 437 milijuna, odnosno za 36 posto. Gledano po djelatnostima, najviši porast vrijednosti fiskaliziranih računa u rujnu ove godine u odnosu na prošlogodišnji ostvaren je u građevinarstvu gdje se bilježi porast od 75,9 posto, a zatim u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, prijevozu i skladištenju, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hranet e prerađivačkoj industriji.
U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost fiskaliziranih računa u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je nešto više od 19 milijardi i 478 milijuna kuna te je 34,8 posto veća u odnosu na siječanj-rujan 2021. godine. Istovremeno, broj izdanih računa je porastao za 16,4 posto. Kada je riječ o djelatnostima, najviši porast vrijednosti fiskaliziranih računa u razdoblju siječanj-rujan ove godine, u odnosu na isti period 2021., ostvaren je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima gdje se bilježi rast od čak 89,9 posto, djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije gdje je rast 87,9 posto, građevinarstvu koje bilježi rast od 83 posto), a potom slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i skladištenju.