Hrvatska je skupa destinacija, ali njezina je cijena opravdana kvalitetom. Više bi cijene mogle regulirati turističke tokove u Hrvatskoj jer će se dio putnika koji dolaze u špici sezone odlučiti za odmor u predsezoni i posezoni. Čulo se to danas na predstavljanju nacionalne Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine na Danima hrvatskog turizma u Šibeniku. Te poruke odaslali su Alessandra Priante, direktorica regionalnog odjela za Europu pri Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO), te Karlheinz Jungbeck, predsjednik za turizam pri njemačkom ADAC-u.
- Hrvatska je veoma skupa destinacija. Ako pogledate cijene u kampovima, Hrvatska je broj jedan u Europi, Italija je na drugom mjestu. Ali ne smatram da je to loše, zato što imate dobar odnos cijene i kvalitete - rekao je Jungbeck.
Dizanje cijena, smatra Priante, može donijeti benefite Hrvatskoj.
- Ako je cijena previsoka u špici sezone, neki će se putnici odlučili doći u predsezoni. I to je način na koji možete preusmjeriti turističke tokove. Bitno je znati što plaćate - napomenula je ova stručnjakinja, koja je s brojnim stranim i domaćim turističkim stručnjacima sudjelovala na okruglim stolovima koji su nakon predstavljanja strategije tematizirali upravo održivi turizam.
- Održivost više nije pitanje ekologije, nego ekonomije. Svi koji ne prigrle održivost u nekom roku izgubit će. U održivosti bitno je razumjeti koji su prioriteti neke destinacije, a to je da se sačuva priroda, more, visoki postotak lokalnih djelatnika i lokalni način života, koji je najveća vrijednost svake destinacije - rekao je predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin te istaknuo da bi se trebalo regulirati i zaustaviti rast nekvalitetnog turizma kroz razvoj nekretnina u stambenim zonama te ulagati u kvalitetan turizam.
Valamar Riviera, dodao je Kukurin, itekako pazi na održivost u više segmenata.
- Uspjeli smo zadržati visoki postotak domaće radne snage. Zapošljavamo 7600 djelatnika, a od tog je broja samo 13 posto uvozne radne snage. Kad to usporedite s Hrvatskom, to je mali postotak. Dizali smo plaće sve vrijeme. Isto tako, u svakoj destinaciji surađujemo na razvoju turističke infrastrukture. Unatrag nekoliko godina radili smo puno na tome da kupujemo hrvatske proizvode, pa 78 posto sve hrane i pića u Valamaru dolazi iz Hrvatske, te surađujemo s više od 100 OPG-ova - napomenuo je Kukurin.
U posljednjih nekoliko godina, kaže, uložili su 800 milijuna eura u podizanje kvalitete i 65 milijuna eura u održivo poslovanje. Očekuje da će do 2025. Valamar postići karbonsku neutralnost i da će uložiti još 50 milijuna eura u održivo poslovanje.
- Naše ankete provedene među gostima pokazuju da su spremni platiti više za kvalitetu. Svi skupa moramo to shvatiti i početi ulagati u kvalitetu - rekao je Kukurin.
Ministrica turizma Nikolina Brnjac poručila je da će strategija održivog turizma pomoći turističkom sektoru da se preorijentira. Tim više što su uz nju vezana i financijska sredstva poput bespovratnih sredstava u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koja je natječaj izašao ovog tjedna. Strategija će biti usvojena do kraja godine.
- Nitko nije imun na klimatske promjene, nedostatak radne snage, na krizne situacije kao što je covid, na devastaciju prostora. Zato smo naglasak stavili na otporan turizam. Svi imamo obvezu koristi ga na održiv način. Vlada se obvezala razvijati održivi i inovativan turizam. Želimo ekološku, ekonomsku i socijalnu održivost. Ekonomska održivost ne može se gledati zasebno bez ekološke i socijalne održivosti. Svima nam je važno očuvati resurse. U našoj strategiji u fokusu su ljudi. Bez zadovoljnih zaposlenika, koji su adekvatno plaćeni i imaju dobre radne uvjete, nema dobrog turizma - kazala je Brnjac.
Dodala je da je veoma bitno i zadovoljstvo lokalnog stanovništva zbog kojega turisti i dolaze u neku destinaciju. Zbog toga smatra da bi turizam trebao demografski revitalizirati naše destinacije.
Dobre primjere prakse održivog turizma istaknuli su vlasnik obiteljskog eko hotela Villa Dvor Petar Ćurlin i šibenski gradonačelnik Željko Burić.
- Mi smo 2014. ugradili solarnu elektranu i postali smo energetski neovisni. Tu su mogućnosti ogromne, posebno za vrijeme energetske krize, a sunce je besplatno. Najveći problem bila je administracija. Trebali smo predati 50 potvrda i uvjerenja i tri godine smo morali čekati da projekt zaživi - kazao je Ćurlin, koji smatra da treba ukinuti administrativne zapreke pri ulaganju u solarne elektrane.
Šibenski je gradonačelnik rekao da je nekadašnji industrijski Šibenik revitaliziran i da je lokalno stanovništvo prigrlilo turizam, te se trenutno u ovom gradu događaju dobre promjene.
- Šibenik je u bivšoj državi bio predodređen da bude industrijski i vojni grad. More de facto nije postojalo u gradu. Godine 2013. odlučili smo kapitalizirati ono što smo naslijedili, a to je bogata kulturna baština. Obnovili smo četiri tvrđave, ali obnova Šibenika nije išla kroz obnovljeno kamenje, nego način korištenja tog fortifikacijskog sustava - objasnio je Burić.
Priante je hrvatskim turističkim djelatnicima i establišmentu također poručila da održivost ne smije biti samo parola, nego djelovanje.
- Održivost mora biti akcija. Moramo prestati o tome govoriti, moramo nešto učiniti. Imamo mnogo strategija, ali većina i ne zna što je to održivost. Održivost mora biti aspirin za turizam. I turizam morate mjeriti - istaknula je.
Pohvalila je Hrvatsku da je na dobrom putu - jer moderni gosti ne žele više biti u resortima. Žele iskusiti lokalni način života. A on mora biti održiv.
- Glavni je izazov za destinacije da ukažu povjerenje gostu. Ako Hrvatska bude uspješna u komunikaciji da ljudi mogu vjerovati njezinoj održivosti, to će biti odlično. I zato su važni sami stanovnici destinacija. A oni moraju znati da određena infrastruktura u njihovoj sredini ne bi bila izgrađena da nema turizma - zaključio je Jungbeck.