Matija Djanjesic/Cropix
Rafinerija nafte Rijeka

Predstavljen Inin projekt vrijedan oko četiri milijarde kuna

Projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka dio je strateškog programa INA R&M Novi smjer 2023.
Piše: Novac.hr/HinaObjavljeno: 08. ožujak 2021. 15:36

Projekt izgradnje Inina postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka s pratećim objektima i postrojenjima vrijedan oko četiri milijarde kuna, koji bi trebao biti u pogonu do kraja 2023., predstavljen je u ponedjeljak, a gradilište su obišli ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon.

Projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka koji, uz novo postrojenje podrazumijeva i rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem te veću ukupnu složenost, dio je strateškog programa INA R&M Novi smjer 2023. Tim projektom poboljšat će se struktura proizvoda riječke rafinerije, povećati udjel profitabilnih "bijelih" proizvoda, a iz Ine najavljuju da će proizvodnja pokriti sve potrebe tržišta i ukinuti uvoz.

image
Matija Djanjesic/Cropix

Ministar Ćorić je rekao da će ulaganje Ine od 2020. do 2023., s obzirom na to da je Ina lani u pripremu tog objekta i u izgradnju propanpropilenskog objekta uložila 900 milijuna kuna, svojom vrijednosti doseći gotovo pet milijarda kuna.

"To je najveće ulaganje u industrijsko postrojenje u proteklih 30 godina u Hrvatskoj, vrijednošću dva puta veće, odnosno vrjednije od Pelješkog mosta, koje će Ini omogućiti povećanje rafinerijskog kapaciteta na području Rafinerije nafte Rijeka, u vrijednosti od 13 posto, omogućiti dobivanje visokovrijednog dizela, kojim će se nadomjestiti uvoz koji sada pokriva hrvatsko tržište, i otvoriti mogućnosti da povećanjem kapaciteta rafinerijsko postrojenje u Rijeci dodatno doprinese profitabilnosti dijela rafinerije marketinga u konteksu vertikalne integriranosti Ine kao kompanije," kazao je Ćorić.

Ministar je naveo da je uoči obilaska obaviješten kako se očekuje da postrojenje sa svim svojim kapacitetima, na svih 12 lokacija, koje će biti što greenfield, što brownfield, bude gotovo u prvom kvartalu 2023.

"Narednih nekoliko mjeseci obavit će se sva moguća usklađivanja i očekuje se da ovaj rafinerijski kompleks s još jednom nadogradnjom bude u punom kapacitetu i pogonu u zadnjem kvartalu 2023.", rekao je.

image
Sandor Fasimon i Tomislav Ćorić
Matija Djanjesic/Cropix

Ocijenio je da je iz perspektive Ine kao kompanije u kojoj je Republika Hrvatska suvlasnik to izuzetno važan proces, koji je bio najavljivan godinama.

"Imam sreću da sam kao ministar energetike i zaštite okoliša doživio da Ina ide u ovu investiciju, koja je prijeko potrebna za zadržavanje konkurentnosti i dugoročnog opstanka rafinerijskog biznisa u samoj Ini."

Otkup Ine od MOL-a: suradnja, a ne rat

Na pitanje o otkupu Ine od MOL-a te vodi li Hrvatska s Mađarskom "rat" oko Ine, Ćorić je odgovorio da Hrvatska nije zainteresirana za ratove nego za suradnju.

"U tom kontekstu je ulaganje u ovo postrojenje, kao iskaz interesa oba suvlasnika, RH i mađarskog MOL-a, dokaz da je ta suradnja moguća. Što se tiče procesa otkupa, trenutno smo u vrlo intenzivnoj komunikaciji s mađarskom stranom i prva polovica ove godine donijet će konačnu odluku o tom procesu", rekao je Ćorić.

Na pitanje o izvozu, Ćorić je rekao da Hrvatska i u ovom trenutku, s obzirom na kapacitete Rafinerije nafte u Rijeci, tj. njenu angažiranost i na strukturu hrvatskog tržišta u dijelu goriva koje proizvodi, namiruje potrebe veće od potreba RH. "Povećanjem kapaciteta s 4 na 4,5 milijuna tona i ulaskom dizela u proizvodni proces, Ina će zapravo još bolje pokriti hrvatsko tržište, ali i otvoriti potencijal za izvoz, što se već i sada događa," kazao je.

image
Matija Djanjesic/Cropix

Na novinarsko pitanje o rafineriji u Sisku, Ćorić je rekao da je rafinerijski biznis u Sisku doživio svoju tranziciju u industrijski centar, da Ina sa svojim poslovnim planovima ide u tom smjeru, a tempo tih i ostalih radova određuje menadžment Ine u skladu sa svojim poslovnim planovima.

Na upit o ulaganjima u LNG terminal, kao i u Inu te dokazuje li to hrvatske mogućnosti, Ćorić je rekao da je to dokaz da smo u proteklih nekoliko godina u područje energetike Hrvatsku pozicionirali na kartu Europe i svijeta.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon kazao je da je riječ o složenu ulaganju te da je izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka najveći pojedinačni investicijski projekt Ine u Hrvatskoj. "Radovi na projektu zasad idu po planu, a dovršenje radova planirano je u 2023." rekao je.

Kako je rečeno na prezentaciji, građevinski radovi na temeljima budućeg postrojenja su u tijeku, kao i radovi na iskopu temelja za koksne komore koje su dio ključne opreme, a bit će visoke 29 metara. Na nekoliko lokacija radi se na armiranobetonskim radovima, koji će se uskoro proširiti i na cijelo predviđeno područje.

Do kraja godine planira se početak izgradnje temelja za koksne komore, montaža komora i prateće strukture. Planira se i početak izgradnje peći, a očekuju se prve isporuke opreme.

Novo postrojenje za obradu teških ostataka bit će visoko više od 100 metara, a bit će izgrađena i pokretna traka od postrojenja do luke dugačka 800 metara.

Na projektu radi tim od 40 stručnjaka, sada je na gradilištu oko 150 radnika, a s početkom konstrukcijskih radova, na gradilištu će biti i do 1500 ljudi iz Europe i svijeta.

Linker
27. srpanj 2021 03:14