U PONEDJELJAK NA KIOSCIMA

Predstavljamo ‘Top 1500 hrvatskih kompanija‘: Da, istina je. Prošla je godina bila sjajna za hrvatski biznis

Naš magazin TOP 1500 ne treba shvaćati kao klasičnu poslovnu rang-listu, nego radije kao skup koherentnih i vjerodostojnih podataka koji daju sliku o ključnim trendovima u Hrvatskoj

Ilustrativna fotografija

 Tomislav Botić/Tomislav Botić
Objavljeno: 17. lipanj 2022. 13:36

Da, 2021. godina je bila uspješna za hrvatsko gospodarstvo. Dapače, reći da je bila sjajna ne bi bilo pretjerivanje. Kumulativni podaci o poslovanju hrvatskih kompanija koje je prikupila Financijska agencija pričaju tu priču sami za sebe.

Hrvatski poduzetnici, odnosno onaj dio njih koji su obveznici poreza na dobit, u 2021. ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 885,7 milijardi kuna i ukupne rashode u iznosu od 831,9 milijardi kuna. U odnosu na 2020. godinu, ukupni prihodi veći su za 20,8 posto, a ukupni rashodi za 17,9 posto. Pritom je važno naglasiti da je 189,1 milijarda kuna prihoda ostvarena prodajom robe na inozemnom tržištu, što je povećanje izvoza od čak 35,8 posto, u usporedbi s 2020. godinom. Svi ti trendovi dali su i pozitivne rezultate kad se podvuče crta.

U odnosu na 2020. godinu, poduzetnici su ostvarili 36,2 posto veću dobit razdoblja uz smanjenje gubitka razdoblja za 29 posto. Pojednostavljeno rečeno, oni koji su bili profitabilni povećali su taj svoj profit za nešto više od trećine, a oni koji nisu profitabilni, smanjili su gubitak opet otprilike za trećinu. Bila je to poslovna godina u kojoj, paušalno govoreći, nije bilo gubitnika, što je možda i logično s obzirom na to da je riječ o godini u kojoj je ekonomija prošla kroz nagli i vrlo jaki ciklus oporavka od pandemijske recesije.

U 2020. tako je među 100 najvećih hrvatskih kompanija bilo njih 13 koje su poslovale s gubitkom, a lani je takvih bilo samo šest - od čega je kod jedne taj gubitak zapravo isključivo računovodstvenog karaktera, a dva su zapravo zagrebačke komunalne tvrtke. Također, kada se promatra razina profitabilnosti, činjenica jest da je 2020. samo osam hrvatskih kompanija ostvarilo neto dobit veću od 300 milijuna kuna. U 2021. godini takvih kompanija je bilo 20.

Sve u svemu, biti uključen u popis najvećih 1500 hrvatskih tvrtki ove godine je bitno veći doseg nego što je bio lani. Ipak, ako se svako ovakvo rangiranje može smatrati i pokušajem stvaranja određene stratifikacije domaće poslovne scene, valja reći kako ona stratifikacija koju vam nudimo na stranicama ovog izdanja dolazi uz poneke, ali poprilično važne, napomene.

Prva se, dakako, odnosi na kvalitetu samih podataka kojima raspolažemo. A raspolažemo nekonsolidiranim rezultatima poslovanja tvrtki, što znači da su određeni vrlo važni domaći poslovni sustavi u ovim rejtinzima potplasirani, jer su prihodi koje ostvaruju razdijeljeni između više pravnih osoba iz njihovog sastava. Riječ je o problemu koji je, u ovom trenutku godine, nerješiv, jer koherentni skup podataka o konsolidiranom poslovanju 1500 najvećih tvrtki u Hrvatskoj za 2021. ne postoji, već će biti dostupan tek u listopadu kad istječe rok za predaju konsolidiranih poslovnih izvješća. Podaci za neke tvrtke, dakako, dostupni su za neke tvrtke koje su ih same objavile, ponajviše na burzi, no uključivanjem tih podataka u tablice našli bismo se opet u situaciji da poslovanje određenih tvrtki prikazujemo kroz jednu vrstu podataka, a svih ostalih kroz drugu.

Druga važna napomena koja mora biti iznesena odnosi se na sam sadržaj liste, s obzirom na to da je važno razumjeti kako visina prihoda, iako najbolji pokazatelj snage kompanija, nije i apsolutan. Primjerice, cijeli niz domaćih kompanija koje se bave trgovinom trošarinskom robom, poput naftnih derivata, duhana i alkohola, kao svoje prihode bilježi i trošarine koje de facto za ime države ubiru kroz svoje poslovanje, a onda prosljeđuje u državni proračun. Riječ je o kvazi prihodu, koji onda ozbiljno zakrivljuje i sve ostale proračunate pokazatelje poslovanja, poput profitne marže, ostvarenog prihoda po zaposlenom itd...

Utoliko, jasno je da naš magazin TOP 1500 ne treba shvaćati kao klasičnu poslovnu rang-listu, nego radije kao skup koherentnih, provjerenih i vjerodostojnih podataka koji sami za sebe daju sliku o ključnim trendovima u hrvatskoj ekonomiji, ali istovremeno služe i kao osnova za preciznije i temeljitije analize o najvažnijim aspektima poslovanja najvažnijih hrvatskih kompanija. Vjerujemo da se u tim podacima i njihovoj interpretaciji krije ogromna vrijednost, pa se stoga nadamo da će se i ovaj naš magazin pokazati korisnim što većem broju ljudi koji ga prime u svoje ruke.

Specijalni godišnjak TOP 1500 HRVATSKIH KOMPANIJA 2021. možete nabaviti na kioscima u ponedjeljak uz Jutarnji list

image

Ilustrativna fotografija

Tomislav Botić/Tomislav Botić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. srpanj 2022 23:57