Ako je suditi prema podacima koji dolaze iz poslovanja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, naši poduzetnici su ove godine u velikom investicijskom zamahu. Naime, usprkos svim negativnim predviđanjima i crnim prognozama koje smo slušali u proteklom razdoblju, HBOR u ovoj godini bilježi povećanje kreditne aktivnosti, i to za 65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema svim pokazateljima, 2023. je godina oporavka. U prvih pet mjeseci ove godine HBOR je odobrio gotovo 440 milijuna eura kredita.
Još više ohrabruje podatak kako je porastao i broj i iznos investicijskih kredita. Ove je godine udio investicijskih kredita po broju odobrenja čak 80 posto, dok je u istom razdoblju 2022. bio na razini od tek 45 posto. Porastao je i volumen investicijskih kredita - oni sada čine 65 posto volumena odobrenih sredstava, dok su u istom razdoblju prošle godine bili tek na 50 posto. Znamo da se ovih dana mnogo govori o recesiji u eurozoni, ali za vjerovati je da su ulazak Hrvatske u Schengen i europsku monetarnu uniju imali svoje snažne poticajne učinke na gospodarstvo, zbog kojih se može očekivati nastavak ovog pozitivnog trenda u gospodarskim ulaganjima.
Ohrabrujući su to podaci u trenutku kad nam pogled unatrag govori da je proteklih nekoliko godina obilježio niz velikih i neočekivanih kriza. COVID, potresi, rat u Ukrajini i s njime povezana energetska kriza uvelike su utjecali na poslovanje hrvatskih poduzetnika. Međutim, HBOR je uspješno odgovorio na te izazove i ponudio poduzetnicima financijske instrumente zahvaljujući kojima su se uspjeli oduprijeti prijetnjama. Osvrnimo se samo na ulogu HBOR-a u krizi uzrokovanoj pandemijom - pravodobno smo odgovorili na iznenadno usporavanje gospodarske aktivnosti moratorijem na sve kredite. I to pravim moratorijem, bez kamata i naplaćivanja naknada. Nakon toga, uslijedilo je COVID financiranje. Više od 70 posto svih kredita koji su bili odobreni poduzetnicima u okviru Mjera COVID-19 bilo je podržano HBOR-ovim mjerama iako je u našoj banci zaposleno tek oko 2 posto od ukupno zaposlenih u bankarskom sektoru.
Jasno je da se u kriznim situacijama poduzetnici okreću razvojnoj banci, ali vjerujem kako smo ih u proteklom razdoblju uspjeli uvjeriti da je HBOR tu zbog njih. HBOR je od samog svog osnutka bio predvodnik trendova i pokretao inicijative. Krajem devedesetih krenuli smo s programima za poticanje izvoza, nastavili s uvođenjem posebnih programa za posebne ciljne skupine – žene poduzetnice, mlade, inovatore. Među prvima smo uveli i programe kreditiranja namijenjene zaštiti okoliša. U svakom razdoblju svog djelovanja, HBOR je odgovarao na specifične izazove okruženja te otvarao mogućnosti koje poduzetnicima nisu bile dostupne na tržištu, a sve s ciljem jačanja hrvatskog gospodarstva. Nezaobilazna je uloga HBOR-a i u poticanju korištenja EU sredstava. Od 2016. do sad HBOR je podržao gotovo 500 projekata u iznosu većem od 210 milijuna eura.
Jedan od problema koje je HBOR identificirao u novijem razdoblju jest nedostatak mogućnosti vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja za poduzetnike. Za razliku od kreditiranja i jamstava, ovdje govorimo o ulaganjima u kapital društava. Kako bismo pomogli jačanju tog oblika financiranja, zajedno s Europskim investicijskim fondom izdvojili smo po 50 milijuna eura, ukupno 100 milijuna eura za program CROGIP (Croatian Growth Investment Programme - Hrvatski program za rast investicija).
Zahvaljujući CROGIP-u, na tržištu sada djeluju tri nova fonda rizičnog kapitala za poduzeća u zrelijoj fazi razvitka: Adriatic Structured Equity Fund, Prosperus Growth Fund i Croatian Mezzanine Debt Fund. Njima treba pribrojiti i startup fond Fil Rouge Capital, koji je također dijelom utemeljen na sredstvima iz HBOR-a i EIF-a. Među kompanijama koje su primile ulaganja iz tih fondova neke su od najuspješnijih i najbrže rastućih u Hrvatskoj, po svemu sudeći budući značajni regionalni igrači. Svi spomenuti fondovi imali su obvezu prikupiti i značajna sredstva od privatnih ulagača, u čemu su bili i uspješni. Od ovog programa očekujemo velike stvari i radujemo se budućim uspjesima hrvatskih kompanija koje prolaze kroz njega.
Svakako najznačajniji novi instrument na tržištu jest Nacionalni plan oporavka i otpornost (NPOO), u okviru kojeg HBOR provodi šest financijskih instrumenata u ukupnoj vrijednosti od 255,5 milijuna eura. To su izravni krediti za MSP, tri fonda za subvenciju kamatnih stopa, jamstveni fond i financijski instrument namijenjen poticanju razvoja novih fondova rizičnog kapitala. Svi instrumenti osmišljeni su u cilju poticanja novih ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, što će dovesti do modernizacije i digitalizacije poslovanja hrvatskih javnih i privatnih poslovnih subjekata, uz osnaživanje inovacija i implementacije novih tehnologija, a osobito onih koje uspostavljaju ekološki prihvatljive proizvodne procese i učinkovitost resursa. Važno je naglasiti da novi instrumenti, kao i općenito NPOO, imaju određene zahtjeve koji do sada nisu bili uobičajeni i relativno su novi za domaće subjekte, a vezano uz utjecaj investicija na klimu i okoliš. Dakle, sve investicije koje se podržavaju u okviru NPOO-a, moraju biti u skladu s DNSH načelom (Do No Significant Harm), zbog čega je posebnu pozornost potrebno posvetiti u fazi razvoja projekata kako bi bili usklađeni s klimatskim i okolišnim zahtjevima.Od prvog dana radimo na tome da potaknemo razvoj Hrvatske u cjelini. Kao i uvijek do sada, na raspolaganju smo našim poduzetnicima, a uz ravnomjeran regionalni razvoj i potporu koju pružamo, uvjeren sam da možemo razviti hrvatsko gospodarstvo do razine na kakvu su navikli naši europski susjedi koji su puno dulje od nas u Schengenu i eurozoni. Spremnost na brze promjene i prilagodbe poslovanja potrebama hrvatskog gospodarstva ključni su faktor uspješnosti HBOR-a.