Predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave Radnika d.d. Križevci: Stanje i perspektive u graditeljstvu

Obujam građevinskih radova u Hrvatskoj od 2021. do 2024. porastao je za 33 posto. Mnogo je faktora utjecalo na taj rast, neki globalni, drugi specifično hrvatski. Pokrenut je val obnove od potresa, značajna su ulaganja iz NPOO-a i drugih fondova te je građevina ostvarila uzlaznu špicu, ali sigurno će doći i do ublažavanja, poravnanja trenda. Uvijek je problem to što se kod nas ne planira dovoljno. Ako za građevinarstvo treba godišnje sedam do osam milijardi eura vrijednosti radova da bismo bili na 7-8 posto BDP-a, onda bismo morali planirati aktivnosti. U građevinarstvu u Hrvatskoj danas radi 150 tisuća zaposlenih, a možda bi mudrijim planiranjem moglo biti zaposleno desetak tisuća više. Hrvatsko građevinarstvo sigurno može rasti još, samo treba poraditi na eliminaciji “kočnica”. Mi smo građevinari, a okosnica su građevinski stručnjaci i kvalificirani radnici, a ne trgovina s robom na policama koja može čekati, te moramo moći planirati opseg poslova. U uvjetima boljeg planiranja moglo bi se mnogo lakše održavati kvalitetu, ali i računati na rast cijele građevinske industrije. A po svim pokazateljima vidimo da građevinski sektor značajno doprinosi cijelom gospodarstvu Hrvatske.

Kvaliteta obrazovanja iznimno je važna za ljudske resurse u graditeljstvu. Nemamo dovoljno kvalitetnih udžbenika za praktikume. Dualni sustav nikako da se implementira. Osim kvalitete školskog programa, trebalo bi poraditi na ozračju. Ne motivira se učenike da se opredijele za zanimanja koja trebamo u građevini. A to su danas često zanimanja za koja su potrebna uz ekspertna znanja i vještine. I nije nikakva tajna da su to dobro plaćena radna mjesta koja omogućavaju i profesionalni razvoj i kvalitetan životni standard.

Cijene rada utječu na ukupnu cijenu radova od 20 do 25 posto. I istina je da je građevinarstvu u ovom trenutku nasušno potrebno povećanje plaća kako bi zadržali inženjere i kvalificirane radnike. Kad bismo sutra povećali plaće za 50 posto, cijena radova porasla bi 12-13 posto. Plaće u graditeljstvu regulirane su kolektivnim ugovorima. Visinom plaća u građevinskom sektoru moramo se približili srednjoeuropskim zemljama. Tako bismo sigurno doprinijeli povratku radnika iz inozemstva. Osobno, vjerujem da bi to potaknulo povratak i više desetaka tisuća radnika. Jer mnogi i dalje imaju obitelji u Hrvatskoj, a dobra plaća ovdje u kombinaciji s privatnim zadovoljstvom - čini čuda.

Kao ključan prijedlog građevinskog sektora u Hrvatskoj u ovom trenutku naglasio bih potrebu promjene u Zakonu o javnoj nabavi. Zašto se kao uvjet za dobivanje ugovora o nabavi radova ne raspisuje poštovanje kolektivnog ugovora za graditeljstvo? Ta izuzetno važna stavka razloga za isključenje ponuditelja ostala je fakultativna. U cijeloj Europi naručitelji poslova kao jedan od uvjeta propisuju poštovanje razina plaća iz kolektivnog ugovora. Kako je moguće da netko kao čelnik tijela koje raspisuje javnu nabavu ne razumije koliko je važno da izvođač radova ima kvalificiranu radnu snagu? A kako može imati kvalificiranu radnu snagu ako ispada da većini radnika isplaćuje - minimalac? Dakle, mi koji imamo sklopljene kolektivne ugovore moramo kvalificiranu radnu snagu plaćati primjereno njihovoj grupi složenosti radnih mjesta, te imamo više cijene na natječajima, ali nevjerojatno je da predstavnici lokalne vlasti, ali i drugih razina vlasti ne razumiju koliko je taj mehanizam važan. Mi kvalificiranog radnika prijavljujemo na iznos od 1300 do 1400 eura dok neki ponuditelj obračunava poreze i doprinose na plaću od 970 eura. Tu dolazimo do drugog velikog problema - u državi nitko ne kontrolira primjenu Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, iako je on proširen na sve subjekte u RH iz sektora graditeljstva. Mi iz HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva predlagali smo mehanizam kontrole isplate plaća po kolektivnim ugovorima. I sada su već provedeni deseci kontrola te imamo i prve rezultate. Nažalost, pokazalo se da mnoge tvrtke imaju stotine radnika prijavljenih na minimalac. A to je zakidanje državnog proračuna i fondova mirovinskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja te stvaranje nelojalne konkurencije.

U HUP-ovoj Udruzi poslodavaca graditeljstva zalažemo se za to da Sindikati, HUP, javni naručitelji i Ministarstvo financija postanu četiri stupa kontrole provedbe kolektivnih ugovora. Naravno, uz uključivanje Državnog inspektorata tamo gdje je potrebno. To je put uvođenja reda. Nepoštovanje obveze obračuna i isplate plaća po kolektivnom ugovoru problem je preko kojeg se prelazi olako. A to je “rupa” kroz koju cure milijuni eura. Potrebno je uspostaviti povezanost podataka od prijave radnika na HZMO do podatka Porezne uprave o isplaćenim plaćama. U prijavi o početku osiguranja u HZMO-u se navodi potrebna stručna sprema za određeno radno mjesto. U građevinarstvu ne može biti NKV radnika jer takvih radnih mjesta gotovo da nema. Usporedbom prijave potrebne stručne spreme pojedinog radnog mjesta, s obračunatom plaćom sukladno grupama složenosti iz Kolektivnog ugovora, moguće je sistemski uspostaviti i provesti kontrolu poštuje li se obveza isplate ugovorene plaće. Mi nećemo postati kompatibilni sektor gospodarstva Europske unije dok to ne sredimo.

Drugi značajan prijedlog je potreba zaštite tržišta od tzv. nepoštene konkurencije iz trećih zemalja. To je veliki problem. Susrećemo se s tvrtkama koje mogu nuditi nisku cijenu jer uživaju subvencije u državama iz kojih dolaze. Na tržištu EU pravo na uključivanje u poslove na javnoj nabavi imaju poduzeća iz EU te poduzeća iz zemalja koje su s EU sklopile Sporazum o javnoj nabavi (GPA). No, danas su na našem tržištu sve prisutniji i izvođači iz zemalja koje nisu potpisale Sporazum o javnoj nabavi. Mislim da su mnoge poslove koje su odradile tvrtke iz trećih zemalja mogle dobiti europske tvrtke. U redu, možda su za neke specifične infrastrukturne objekte oni imali neke reference, ali u pravilu, javni naručitelji trebaju voditi računa o zaštiti tržišta EU tako da se poslovi dodjeljuju ponuditeljima iz EU i zemalja sa sklopljenim GPA- om. U postupku je donošenje pravilnika kojim će se dati pravo javnim naručiteljima na isključenje ponuditelja iz trećih zemalja. Sektor graditeljstva u Hrvatskoj očekuje odgovarajuću zaštitu od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja.

Ovim prijedlozima i aktivnostima povećat će se konkurentnost radnih mjesta u hrvatskom građevinarstvu te smanjiti odlazak radnika u inozemstvo, suzbijati siva ekonomija i nelojalna konkurencija.