S Natašom Ćurić Martinčević predsjednicom uprave jedne od vodećih savjetodavnih tvrtki Apsolon, razgovarali smo o poziciji hrvatskog gospodarstva u energetskoj krizi, izazovima zelene tranzicije za gradove, općine i za realni sektor te o prelasku na kružno gospodarstvo.
Nataša Ćurić Martinčević, posebno upozorava na kratke rokove Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira, te na način na koji Hrvatska može polučiti željene rezultate.
Jesmo li kao država dobro isplanirali korištenje EU sredstava za zelenu tranziciju?
Što se tiče EU sredstava za zelenu tranziciju, uistinu je veliki postotak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira alociran na zelenu tranziciju - najmanje 37 posto NPOO-a te jedna trećina VFO-a. Dodatno, imamo na raspolaganju još i veliku alokaciju Modernizacijskog fonda koji je novi instrument Europske unije namijenjen energetskoj tranziciji najmanje razvijenih članica.
Što je potrebno da ta sredstva donesu željene rezultate?
Kod EU fondova uvijek naglašavam da je to prilika, maksimalni iznos koji nam stoji na raspolaganju, no kako bismo ju iskoristili potrebno je kvalitetno upravljati EU fondovima jer oni imaju kompleksna i rigidna pravila, duge rokove odobrenja s puno koraka i uključenih tijela te što je najvažnije - rok trajanja. Dakle, ako ne iskoristimo alokaciju u predviđenom vremenskom razdoblju, ostat ćemo bez prilike koju nam ta sredstva pružaju. Stoga je potrebno odmah krenuti punom brzinom u korištenje EU fondova, a prvi korak je sređivanje projektno tehničke dokumentacije, dozvola, planiranje projekta, alociranje resursa, i to ne samo financijskih, nego i ljudskih. Nadasve, važno je znati tko je odgovorna osoba i tim za provedbu svakog pojedinog projekta.
Rokovi su posebno kratki za projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u kojem je do kraja 2022. godine trebalo ugovoriti 70 posto ukupne alokacije, do kraja 2023. 100 posto ukupne alokacije, a projekti se trebaju provesti do 31. kolovoza 2026. godine. Ovo su vrlo kratki rokovi pogotovo za projekte s infrastrukturnom komponentom.
Kako se hrvatsko gospodarstvo snalazi u energetskoj krizi?
Hrvatsko je gospodarstvo u ovoj godini u prosjeku solidno poslovalo usprkos ulasku u treću zaredom kriznu godinu. Prva procjena domaćeg bruto proizvoda za treće tromjesečje 2022. pokazuje da je realni BDP i u njemu rastao, no da je usporio u odnosu na prethodna dva tromjesečja. Naravno, prosjek na razini gospodarstva je varljiv jer postoje velike razlike ovisno po gospodarskim sektorima, ali i na razini pojedinačnog gospodarskog subjekta. Što se tiče sektora koji su prosperirali, informacijsko komunikacijski sektor je i dalje sektor s najvećom stopom rasta. Međutim, na uspješnost poslovanja pojedinog gospodarskog subjekta imaju čimbenici na razini samog subjekta, čak i više nego na razini sektora, kao što su financijsko i operativno stanje u kojem je tvrtka dočekala krizu te veličina i financijska snaga tvrtke. Kod velikih potrošača energije je za uspjeh važno i jesu li počeli sa zelenom tranzicijom prije nego što je buknula energetska kriza. Dodatno, ljudski faktor je uvijek, a pogotovo u kriznoj situaciji, presudan, dakle važno je koliko je menadžment tvrtke kompetentan i agilan te koliko su zaposlenici angažirani i motivirani. Navedeni čimbenici neki su od onih koji utječu na to i hoće li tvrtke ovu krizu pretvoriti u priliku.
Jesu li tvrtke spremne na prelazak na kružno gospodarstvo i što im je za to potrebno?
Prema istraživanju koje smo u suradnji s HGK radili 2021. godine, svega 27 posto tvrtki je započelo s pokretanjem procesa zelene tranzicije, s time da se većina tvrtki fokusira na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Dakle, iz toga se može zaključiti da većina gospodarstva nije spremna kružnu ekonomiju i da se bori s “osnovama” energetske tranzicije.. Upravo smo započeli s novim istraživanjem čije ćemo rezultate imati u proljeće i vjerujemo da će rezultati biti puno bolji. Naime, jedan od pozitivnih aspekata energetske krize je taj što je kriza potaknula tvrtke da ubrzaju vlastitu zelenu tranziciju te da razmišljaju o svim aspektima kružnog gospodarstva, a ne samo o uštedama energije kroz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.
Kako se gradovi i općine snalaze u energetskoj krizi?
Veliki broj zgrada javne namjene poput odgojno-obrazovnih i zdravstvenih institucija u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave. Stoga je porast cijena energenata značajno zaprijetio proračunima gradova i općina te doveo u pitanje rad javnih institucija na lokalnoj razini. Gradovi koji su u prethodnim godinama ulagali u digitalizaciju, energetsku obnovu zgrada, obnovljive izvore energije te pametna rješenja u području energije sada imaju manje troškove i u boljoj su poziciji. EU sredstva dostupna kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Operativni program konkurentnost i kohezija te Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. gradovi trebaju iskoristiti za projekte zelene tranzicije, povećati vlastitu otpornost na krizu i okrenuti se kružnom gospodarstvu.
Koje usluge Apsolon može ponuditi u kontekstu zelene tranzicije?
Već godinama podržavamo gospodarstvo i javni sektor u zelenoj tranziciji kroz naše usluge kao što su priprema i provedba EU projekata za projekte koji doprinose zelenoj tranziciji, izrada studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi, izrada strategija zelene tranzicije te izvješća o održivosti. Osim toga, u sklopu našeg društveno odgovornog poslovanja podižemo svjesnost o potrebi transformacije prema održivom poslovanju kroz različite aktivnosti, od kojih je najpoznatije naše istraživanje spremnosti hrvatskog gospodarstva i gradova na zelenu tranziciju čije rezultate dijelimo potpuno besplatno na našim stranicama. Osim toga, kroz sudjelovanje na brojnim konferencijama, stručnim skupovima te na društvenim mrežama aktivni smo u promicanju znanja o zelenoj tranziciji te svjesnosti o njezinoj nužnosti.
