DOBRE VIJESTI

Potvrda ekonomskog oporavka: u Hrvatskoj je samo rekordne 2008. bilo više zaposlenih

Graditeljstvo i sezona pumpaju rast. Hrvatska je nakon 13 godina dostigla razine otprije financijske krize
 Niksa Stipanicev/CROPIX

U zadnjih 20 godina samo je jednom bio zabilježen veći broj prijavljenih na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u špici sezone nego što je to slučaj sad. Bilo je to 2008. godine, kad je broj osiguranika dosegao 1,639 milijuna, pokazuju podaci iz jednog od internih izvješća izrađenih u Zavodu. U međuvremenu je ekonomska kriza učinila svoje, uslijedio je kontinuirani pad koji je trajao sve do 2014. godine kad je na 31. srpnja bilo samo 1,467 milijuna osiguranika (istodobno, bilo je gotovo 330 tisuća nezaposlenih). Uzlazni trend, započet 2015. godine, prekinut je samo lani, kad je gospodarstvo poljuljala koronakriza.

No prema prošloga tjedna objavljenim podacima HZMO-a, o čemu je Jutarnji već pisao, trenutačno je broj zaposlenih opet visok, porastao je na 1,606 milijuna, što je za 0,38 posto više nego u isto vrijeme pretpandemijske 2019. godine. U odnosu pak na isti mjesec 2020. godine, rast je značajniji, točnije 3,36 posto.

Uzlazna faza

Prema glavnoj ekonomistici Hrvatske udruge poslodavaca Ivi Tomić, taj trend kretanja broja osiguranika "svakako govori da se nalazimo u uzlaznoj fazi ekonomskog ciklusa, štoviše sugerira da očekivani gospodarski rast u 2021. nije posljedica isključivo drastičnog pada tijekom ljetnih mjeseci 2020. godine". Dodaje da je prosječan broj osiguranika tijekom prvih sedam mjeseci ove godine veći ne samo u odnosu na isto razdoblje 2020. (+1,8 posto), nego i 2019. (+1,0 posto).

image
Iva Tomić
Ranko Suvar/CROPIX

Nezaposlenost na dnu

Podaci o osiguranicima, koji usred ljeta govore i o sezonskom zapošljavanju, plastičan su odraz ekonomskih kretanja, ali njihov kontekst kaže i ovo: u 2019. godini je stopa nezaposlenosti bila smanjena na povijesno nisku razinu, ispod sedam posto te je nastao problem nedostatka radnika u nekim sektorima, što je pak dobrim dijelom rezultat i pojačanog iseljavanja u godinama nakon ulaska Hrvatske u EU.

Paralelno, u Hrvatskoj raste uvoz radnika iz trećih zemalja, posebno u graditeljstvu i turizmu. Inače smo zemlja gdje samo 67 posto domaćeg stanovništva u dobi od 20 do 65 godina sudjeluje na tržištu rada, a stopa registrirane nezaposlenosti je sad 7,5 posto (podaci Državnog zavoda za statistiku). U komentaru najnovijih brojki iz HZMO-a, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ukazuju na investicije u graditeljstvu i dobru turističku sezonu, a na pitanje o utjecaju stranih radnika odgovaraju kako je "za pretpostaviti da na povećanje broja osiguranika utječe i uvoz radne snage iz inozemstva", na što ukazuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova o izdanim dozvolama za boravak i rad.

Najveći broj dozvola ove godine izdan je, naime, u graditeljstvu (22.799) te turizmu i ugostiteljstvu (12.396). Vezano djelomično uz to, ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca ukazuje na promjene u strukturi osiguranika, odnosno zaposlenih prema djelatnostima - većina povećanja broja osiguranika u odnosu na 2019. dolazi iz zapošljavanja u sektoru građevinarstva, a nakon toga slijedi sektor informacija i komunikacija.

"Samo u srpnju bilo je 11 tisuća više osiguranika (+10,3 posto) u građevinarstvu u odnosu na srpanj 2019., dok je u prvih sedam mjeseci to povećanje u usporedbi s 2019. iznosilo više od 13 tisuća osoba (+12,2 posto). U sektoru informacija i komunikacija u srpnju 2021. bilo je preko pet tisuća više osiguranika (+12,6 posto) u odnosu na srpanj 2019., gotovo jednako kao i za razdoblje siječanj-srpanj", napominje Iva Tomić. S druge strane, najveći pad u odnosu na 2019. godinu odnosi se na djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-11,6 posto ili -12 tisuća osoba u razdoblju siječanj-srpanj).

Ipak, u odnosu na 2020. zapošljavanje je raslo u sektoru smještaja i ugostiteljstva, napominje, što znači da će ova turistička sezona zasigurno biti bolja od prethodne, a tome u prilog govore i najnoviji podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, poručuje.

Ključni sektori

Iva Tomić smatra kako će u nadolazećem razdoblju zbog obnove potresom pogođenih područja, ali i infrastrukturnih projekata financiranih iz fondova EU, sigurno i dalje biti potrebe za dodatnim zapošljavanjem u sektoru građevinarstva. Također, potreba za digitalizacijom u svim sektorima će jačati potražnju za stručnjacima u ICT sektoru, a turizam će ostati važna grana gospodarstva, pa će tu ostati i potreba za, uglavnom sezonskim, zapošljavanjem.

"Međutim, ono što im je svima zajedničko je nedostatak radne snage na domaćem tržištu rada. Unatoč broju nezaposlenih pri HZZ-u od više od 125 tisuća, većina poslodavaca muku muči s pronalaskom zaposlenika. To je problem koji je prisutan na hrvatskom tržištu rada već dulje vrijeme, a nije se ublažio ni s krizom u 2020. jer su i u toj godini nedostajali radnici u pojedinim djelatnostima poput, primjerice, građevinarstva", naglašava.

Taj se problem, kako kaže, djelomično pokušava nadomjestiti uvozom strane radne snage, ali "dugoročno će se ovom problemu morati pristupiti puno sustavnije - što uključuje i obrazovanje, prvenstveno sustav do- i prekvalifikacije, ali i znatno proaktivniju imigracijsku politiku".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 18:35