U Hrvatskoj je u lipnju potrošnja u maloprodaji pala 6,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je sporiji pad nego mjesec dana ranije, a zahvaljuje se postupnom ukidanju epidemioloških mjera usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u lipnju porasla 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine pala 6,2 posto.
To je četvrti mjesec zaredom kako je potrošnja pod utjecajem koronakrize pala na godišnjoj razini, ali sporije u odnosu na pad u svibnju za 7,8 posto.
„Kao posljedica postupnog ukidanja uvedenih epidemioloških mjera za ublažavanje učinaka pandemije kroz svibanj i lipanj, promet u trgovini na malo u lipnju potvrdio je nastavak pozitivnih mjesečnih kretanja, dok je na godišnjoj razini i dalje nastavljen pad", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U lipnju je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 4,6 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 10,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.
U prvih šest mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno je pao za 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
„Iako su mjesečni podaci pod utjecajem ukinutih Vladinih mjera u svibnju i lipnju donijeli pozitivna kretanja prometa u trgovini na malo, u idućim mjesecima možemo očekivati nastavak negativnih kretanja u odnosu na 2019., što će prvenstveno biti odraz nižeg raspoloživog dohotka, slabijih rezultata u turizmu, optimizma i očekivanja potrošača te posljedično manje potrošnje kućanstava”, zaključuju analitičari RBA.
Podaci najavljuju oštar pad gospodarstva u drugom kvartalu
Oštar pad potrošnje posljedica je mjera usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa, koje su stupile na snagu u drugoj polovini ožujka, dok je popuštanje tih mjera započelo krajem travnja. Te su mjere usporile rast gospodarstva već u prvom tromjesečju, pa je bruto domaći proizvod (BDP) porastao samo 0,4 posto na godišnjoj razini, najsporije od trećeg kvartala 2014. godine.
S obzirom da osobna potrošnja najviše utječe na BDP, u drugom tromjesečju očekuje se oštar pad gospodarstva, a potom i recesija, odnosno pad gospodarstva dva tromjesečja zaredom.