Iako Hrvatska proteklih godina bilježi prosječno ostvarene prinose veće od prosjeka EU 27 i proizvodi dovoljne količine suncokretova ulja za svoje potrebe, ratna kriza oko opskrbe uljaricama i žitaricama mogla bi uskoro dovesti do novog rasta cijena. Globalni poremećaji sada više nemaju veze s energentima ili gnojivom, nego je glavni problem nedostatak sjemena za proljetnu sjetvu koja počinje u travnju.
Naime, kako je nedavno upozorio Kristijan Puškarić, direktor Sektora sjemenarstva BC Instituta, već dugi niz godina u Hrvatskoj se ne proizvodi sjeme suncokreta - kao ni kukuruza i šećerne repe - i potpuno smo ovisni o uvozu.
Posljedica je to dijelom i napuštanja programa razvoja suncokreta koji je provodio Poljoprivredni institut u Osijeku.
Ponuda hibrida
Dr. sc. Luka Andrić, znanstveni savjetnik Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, kaže kako je "glavna pretpostavka za razvoj oplemenjivanja i selekcije hibrida suncokreta prema suvremenim zahtjevima tržišta već dulje vrijeme fuzija s kemijskom industrijom".
Naime, pojašnjava, ponuda hibrida suncokreta danas podrazumijeva hibride s vrhunskim proizvodnim osobinama, ali i adekvatnim tehnološkim rješenjima po pitanju zaštite usjeva.
- Stoga je odluka Poljoprivrednog instituta Osijek bila da u suradnji s našim partnerom ponudimo upravo takve materijale. Prethodno smo proveli detaljna testiranja brojnih hibrida i odabrali one koji su potvrdili visoku razinu rodnosti i stabilnosti uroda. Kakva je reakcija iz široke proizvodnje, dovoljno govori činjenica da smo u odnosu na prošlu sezonu domaćem tržištu ponudili dvostruko veću količinu sjemena hibrida suncokreta, što je od posebne važnosti u sezoni kada se osjeća nedostatak sjemena pojedinih jarih kultura - ističe Andrić.
Stručnjaci s kojima smo razgovarali slažu se da će multinacionalne kompanije i u ovim otežanim uvjetima osigurati dovoljno sjemena za proljetnu sjetvu, ali ratari se pitaju po kojoj cijeni.
- Nema sumnje da će nakon goriva i gnojiva ovaj neizbježni porast cijena sjemena uljarica utjecati na formiranje konačnih cijena ulja. HPK je godinama upozoravao da ne možemo imati ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju ako nemamo svoju sjemenarsku - poručuju iz HPK.
Valja napomenuti kako je i ostatak u proizvodnji suncokretova ulja - suncokretova sačma ili pogača vezana uz proizvodnju stočne hrane čija je proizvodnja u Hrvatskoj smanjena, zbog već pada stočarstva.
Konkurentni u izvozu
- U odnosu na pet najboljih zemalja u EU, po prinosu suncokreta u posljednjih pet godina smo najbolji i u ovoj proizvodnji možemo biti izuzetno konkurentni te uz stabilizaciju i rast potražnje, kao i smanjene oscilacije u cijeni, možemo konkurirati i u izvozu. I to ne samo sirovine, nego i ulja te stočne hrane. To potvrđuju i najbolji proizvođači u Hrvatskoj čiji prosječni prinosi daleko premašuju prosjek od tri tone po hektaru te su već na 4,5 tona po hektaru - kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju I poljoprivredu u Smarteru.
Ona očekuje da bi ovi najbolji proizvođači, dugoročnom suradnjom s malima, prijenosom znanja i tehnološkom pomoći, mogli pozitivno utjecati na ostale proizvođače, a time podići prosječne rezultate, odnosno posljedično i zasijane hektare.
- No, i u ovoj grani nužno bi bilo, za rast proizvodnje i veće novostvorene vrijednosti, uložiti u modernizaciju i proširenje kapaciteta prerade jer količina ukupno proizvedenog suncokreta od 111.000 tona, koliko ga je Hrvatska proizvela u 2020. godini, nije dovoljna za optimalno iskorištenje kapaciteta prerade, odnosno njezine rentabilne rezultate. Kako potencijal za konkurentnu proizvodnju sirovine postoji, a postoji i tržište ulja, odnosno sačme, ovo je sigurno jedan od smjerova kojim bi vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje mogla dodatno rasti, poglavito ako bi se i suncokretova sačma koristila u proizvodnji stočne hrane, odnosno domaćeg mesa - zaključuje Blažić.