Potpredsjednik Rosnjefta prvi je Hrvat pod sankcijama, surađivao i s Putinovim saveznikom

Željko Runje (68) prvi je Hrvat obuhvaćen paketom sankcija koje je Zapad uveo protiv Rusije, njezinih kompanija i menadžera. Prema pisanju britanskog dnevnika Daily Mail, Željko Runje na udaru je najnovijeg paketa sankcija Velike Britanije kao zamjenik predsjednika Uprave Rosnjefta, ruske naftne kompanije koju je britanska Vlada označila kao financijskog podupiratelja grupe Wagner, odane ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Sporna Wagner grupa

- Grupa Wagner, poznata kao Putinova privatna vojska, među metama je posljednjeg vala sankcija obznanjenog za vrijeme posjeta premijera Borisa Johnson Bruxellesu i razgovora o vojnom savezu. Iako Kremlj negira povezanost s grupom Wagner, njezinih 600 plaćenika raspoređeno je po cijelom svijetu za obavljanje prljavih poslova za Moskvu - navodi Daily Mail, označivši kao najprljaviji zadatak koji je Wagner grupa dobila likvidaciju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

S popisa sankcioniranih osoba, za koje se tvrdi da su povezane s Wagnerom, Daily Mail izdvaja tajkuna Jevgenija Švidlera, osnivača banke Tinkoff Olega Tinkova, predsjednika Uprave Sberbanke Hermana Grefa i Polinu Kovalevu, pokćerku ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova.

Željko Runje stavljen je na osmo mjesto te liste Daily Maila kojom je obuhvaćeno deset tvrtki i pojedinaca s restrikcijama kao što su zapljena imovine na području Velike Britanije i zabrana ulaska u tu državu. Runje je rođen u Splitu, odrastao je u Sinju, školovao se u Zagrebu i u SAD-u, gdje je, na Sveučilištu Aljaska, nastavio košarkašku karijeru započetu u Hrvatskoj.

Po završetku fakulteta zaposlio se u SAD-u u jednoj lokalnoj naftnoj kompaniji, a kad je tu tvrtku preuzeo veliki Exxon, nastavio je razvijati karijeru u tom globalnom naftnom divu. Gotovo 20 godina Runje je proveo u Exxonu radeći na poslovima vezanim uz istraživanje, razvoj i proizvodnju, a 1997. postavljen je za šefa Exxonove podružnice u Rusiji.

Za razumijevanje profesionalne reputacije koju je Runje stekao u naftnom biznisu, važan je podatak da je unutar Exxonova odjela za istraživanje, razvoj i proizvodnju radio na nalazištima ugljikovodika u arktičkom dijelu Aljaske, u Nigeriji, Alžiru, Tajlandu, Angoli, Turkmenistanu, Azerbajdžanu i Australiji.

Prema pisanju Wall Street Journala, upravo je Runje bio glavni operativac velikog širenja Exxona u Rusiji, najvećeg postignuća i ključnog strateškog opredjeljenja u razdoblju u kojem je na čelu Exxona bio Rex Tillerson, poslije američki državni tajnik u administraciji predsjednika Donalda Trumpa.

Dosad ga zaobilazili

Dapače, tvrdi se da je upravo Runje bio ključna osoba pri sklapanju suradnje Exxona i Rosnjefta za istraživanje i eksploataciju golemih ležišta nafte u ruskom dijelu Arktika. Nekoliko godina kasnije, nakon Rosnjeftova 60 milijardi dolara vrijednog preuzimanja ruskog BP-a postat potpredsjednik te kompanije.

U kratkom Tillersonovu mandatu u Trumpovoj administraciji Runje je vjerojatno bio među rijetkim osoba u svijetu, ako ne i jedina koja je bila u prijateljskim odnosima s prvim suradnicima i ruskog i američkog predsjednika. Naime, osim s Tillersonom, Runje je u to vrijeme blisko surađivao i s Igorom Sečinom, prvim čovjekom Rosnjefta i bliskim suradnikom Vladimira Putina.

Iako su Sečin i ostali pojedinci iz vrha Rosnjefta pod sankcijama Zapada još od 2014. , Runje - koji ima i američko državljanstvo - dosad nije bio obuhvaćen njima, vjerojatno zato što temeljem svojih dužnosti on izravno ne sudjeluje u komercijalnim aktivnostima kompanije. Utoliko, zasad nema informacija hoće li se SAD i EU pridružiti Velikoj Britaniji u sankcijama prema najviše pozicioniranom Hrvatu u naftnoj industriji.