Sudeći prema broju osiguranika koje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje evidentirao u prosincu, stanje na tržištu rada blago se pogoršalo u odnosu na studeni, što je i očekivano s obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije. Tako je u prošlom mjesecu bilo 1,536.300 osiguranika, "što predstavlja pad od po 0,6 posto na mjesečnoj i godišnjoj razini", stoji u analizi Raiffeisen banke. U odnosu na prošlogodišnji prosinac, bilo je 8892 manje onih kojima je uplaćeno mirovinsko osiguranje, što u odnosu na razmjere krize ipak predstavlja relativno malo pogoršanje.
Trgovina i industrija
Najsnažniji godišnji pad zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koja je i najsnažnije pogođena pandemijom, 10,5 posto ili za 9796 osoba, slijedi trgovina na malo s padom od 1,7 posto, dok je u prerađivačkoj industriji on iznosio 1,4 posto. S druge strane, povećan je broj osiguranika u građevinarstvu za 5,6 posto ili 6520 osoba, "čime je nastavljen rastući trend prisutan od listopada 2015. godine".
Kako su potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom produljene na siječanj i veljaču, a Hrvatski zavod za zapošljavanje je u prosincu usvojio nove uvjete i načine korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini, analitičari vjeruju da veće pogoršanje na tržištu rada ne treba očekivati ni tijekom ove godine.
"Uz navedeni splet mjera, pokrivanje fiksnih troškova poduzetnika i tzv. covid-krediti i na početku 2021. sprečavat će snažnije negativne šokove na tržištu rada i time ublažiti snažniji pad zaposlenosti", stoji u analizi RBA. Istekom Vladinih mjera, navodi se, slika kretanja na tržištu rada postat će realnija, a snažnija negativna kretanja tijekom godine bit će ublažena očekivanim početkom gospodarskog oporavka.
Tromjesečna izvješća
Uz širenje obuhvata mjera za očuvanje radnih mjesta, kao i produženje trajanja potpora za skraćeno radno vrijeme do kraja godine, posve je izgledno da će i potpore do 4.000 kuna trajati duže od veljače. Kako su fiskalni kapaciteti zemlje prilično ograničeni, očekuje se da će se Vlada morati više oslanjati na sredstva EU, osobito ona bespovratna.
Stoga ne iznenađuje odluka Ministarstva financija da pojača praćenje korištenja mjera potpora, nastojeći da se pravila ne zlorabe i da ih dobiju oni kojima su doista potrebne. Iako se poslodavci žale da je uvođenje nove obveze izrade tromjesečnih izvješća "krajnje neprimjereno, pogotovo u ovakvoj teškoj situaciji", ističući kako im to predstavlja dodatnu obavezu i nezanemariv trošak, Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, smatra da ipak treba razlikovati nepotrebnu birokratiziranost i uvođenje reda.
"U ovoj situaciji država svakako treba pomoći, ali pritom moraju postojati transparentnost i red. Upravo u tome što se uvode jasna pravila ogleda se jačina institucija", smatra Živković Matijević.