Poticanje povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima RH - od Iloka do Stona - apostrofira se kao cilj Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima što je na snagu stupio početkom ove godine.
Kako piše Glas Slavonije, mjerama stambenog zbrinjavanja - kao jedne od poticajnih mjera za gradove i općine što po indeksu (ne)razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom - taj je zakon obuhvatio ukupno 336 jedinica lokalne samouprave. Valja pritom reći i da je na području cijele Hrvatske stambenih jedinica - kuća i stanova - koje se koriste u svrhu stambenog zbrinjavanja - ukupno 14.533.
Niži najam
Riječ je dakako o kućama i stanovima u državnom vlasništvu. Kako objašnjavaju u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, novi zakon je osim tzv. PP, potpomognutih područja (definiranih Zakonom o regionalnom razvoju), "zbog kontinuiteta započetih projekata" zadržao nadležnost i na područjima posebne državne skrbi (PPDS). Time se pak područje primjene novih zakonskih odredbi o stambenom zbrinjavanju proširilo na dodatnu 151 jedinicu lokalne samouprave, što u praksi znači da se sada mjere stambenog zbrinjavanja provode u 336 jedinica lokalne samouprave - gradova i općina - što je povećanje više od 80 posto. Govori li se o pet slavonskih županija, na tom je popisu 120 gradova i općina, najviše u Osječko-baranjskoj (40) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (30).
- Ciljane skupine primjene novog zakona i njegovih podzakonskih akata su obitelji u potrebi za stambenim zbrinjavanjem, socijalno najugroženije skupine stanovništva, stručni kadar, ali i, što dosad nije bio slučaj, žrtve nasilja u obitelji, kao i osobe koje zbog izvanrednih okolnosti poput poplave, požara, klizišta, potresa, eksplozije... ostanu bez jedine stambene jedinice uvjetne za stanovanje - navode u Središnjem uredu koji vodi državni tajnik Nikola Mažar.
Novi zakon donio je, ističe se, i povećanje novčanih potpora za korisnike programa darovanja građevnog materijala za popravak ili izgradnju obiteljske kuće, kao i povećanje opsega darovanja državnih nekretnina, a s druge strane, novost je i smanjenje cijene najma za određene kategorije korisnika, kao i operativnije uređenje postupka izvanrednog stambenog zbrinjavanja.
- Cijeli postupak stambenog zbrinjavanja u velikoj je mjeri pojednostavljen - kaže Mažar.
Kada je riječ o povećanju novčanih potpora za korisnike koji ugrade darovani građevni materijal, radi se o novčanoj potpori u visini od 25 posto bruto vrijednosti darovanog građevnog materijala, što će korisnicima tog modela dodatno pomoći u smislu smanjenja vlastitih troškova potrebnih za dodatne unutarnje radove i/ili za opremanje stambenih objekata, a sve "u cilju što ranijeg useljenja u stambeni objekt."
Kada je pak riječ o novinama vezanim za niže najamnine državne imovine, to se odnosi na stanove koji se nalaze na području prve skupine potpomognutih područja gdje sada visina najma iznosi 0,54 kune po kvadratu, što je 80 posto manje od iznosa propisane zaštićene najamnine u starom zakonu, gdje je taj iznos 2,70 kuna po četvornom metru. Također, za obiteljske kuće u državnom vlasništvu, a koje se nalaze na području prve i druge skupine potpomognutih područja, visina najamnine iznosi jednu kunu mjesečno. Istu, simboličnu cijenu najma sada plaćaju i korisnici s rješenjem Centra za socijalnu skrb kojim im je utvrđeno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.
- Do danas je, sukladno novom zakonu, ispisano 6520 ugovora, i to 997 ugovora o najmu za stanove na I. skupini PP (0,54 kn/m2) i 434 ugovora o najmu za kuće na I. i II. skupini PP (1 kn/mjesec), kao i 5089 ugovora za najam na ostalim područjima gdje je najamnina 2,70 kuna/m2 (zaštićena najamnina).
Povoljniji otkup
Dakle, s obzirom na novi zakon, pogodnosti u odnosu prema najamnini ostvarila je 1431 obitelj, s tim da će se ta brojka do kraja godine povećavati s obzirom na nove obitelji koje će biti stambeno zbrinute - navode u Središnjem državnom uredu. K tome, govoreći o podzakonskim aktima, ističe se i Uredba o kriterijima za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koju je Vlada RH usvojila u veljači. Pogodnosti u odnosu prema korisnicima su, naime, dodatni bodovi - obiteljima s više djece, mladim obiteljima do 40 godina, vrednuje se i stupanj obrazovanja, kao i dužina prebivanja na području jedinice lokalne samouprave za koju se podnosi prijava.
- Svi oni koji prebivaju na područjima gdje su podnijeli prijavu ostvaruju veći broj bodova kako bi se realizirala njihova želja da i ostanu živjeti na tim područjima - navode u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Nadalje, povećanje bodova u odnosu prema vremenu proteklom od dana podnošenja prve prijave "napokon dovodi u ravnopravniji položaj sve one koji dugi niz godina čekaju na stambeno zbrinjavanje." I dalje se, k tome, vrednuju statusi vezano za hrvatske branitelje, pripadnike HVO-a, hrvatske ratne vojne invalide.
- Dio koji posebno motivira korisnike stambenog zbrinjavanja, i slijedom toga pridonosi demografskoj obnovi stanovništva na potpomognutim područjima, jest način stjecanja vlasništva nad nekretninama koje su dobili u najam. Naime, Vlada je u ožujku donijela novu uredbu o prodajnoj cijeni obiteljske kuće ili stana kojom se korisnicima stambenog zbrinjavanja omogućuje kupnja nekretnine po povoljnijim uvjetima. U odnosu prema dosadašnjoj uredbi prema kojoj je najmoprimac mogao kupiti stambenu jedinicu nakon što je u njoj 10 godina neprekidno prebivao, sada se omogućuje otkup nakon jedne godine neprekidnog prebivanja - objasnili su u Mažarevu uredu. Napominje se pritom i još jedna novina, a to je da sada u obračun kupoprodajne cijene ulazi samo stambena površina objekta, što se u konačnici očituje u manjoj otkupnoj cijeni kuće ili stana u državnom vlasništvu.
- Sve navedene mjere donesene su zato što je stambeno zbrinjavanje jedna od najučinkovitijih mjera demografske revitalizacije, a koja će ujedno, u konačnici, pridonijeti ravnomjernijem razvoju svih hrvatskih područja - zaključio je Mažar.
7199 ZAHTJEVA
Zanimljiv je službeni podatak da u 18 županija obuhvaćenih zakonom u ovom trenutku ima ukupno 7199 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Prema broju zahtjeva, prednjače Vukovarsko-srijemska županija (2183), Sisačko-moslavačka (1013) i Osječko-baranjska županija (803), a najmanje zahtjeva je u Krapinsko-zagorskoj županiji, samo jedan. Najveći broj zahtjeva odnosi se na model E stambenog zbrinjavanja što podrazumijeva darovanje građevnog materijala za izgradnju/obnovu/sanaciju obiteljske kuće na zemljištu u vlasništvu korisnika, dakle privatno vlasništvo (3162), slijede zahtjevi po modelu C za najam stana (2622) ili modelu A za najam obiteljske kuće u državnom vlasništvu (925). Za darovanje neuseljive kuće u državnom vlasništvu i građevnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju ili model B podneseno je 226 zahtjeva, a dodatna 264 odnose se na model D odnosno darovanje građevnog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za gradnju obiteljske kuće. U Vukovarsko-srijemskoj županiji najviše je pak zahtjeva za najam državnog stana (1235), a u Osječko-baranjskoj županiji najmanje se traži darovanje neuseljive kuće i materijala za obnovu (12). Kada je riječ o stambenom zbrinjavanju žrtava nasilja u obitelji, dosad je Središnji ured zaprimio jedno rješenje o takvom pravu, a izdao ga je Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji.