DEBELJAK GURA DALJE

Posrnuli div se vraća u život: Brodosplit se okreće novim poslovima, vraća radnike, nadaju se i nastavku suradnje s MORH-om

‘Država nam nije pomogla hitnim preuzimanjem financiranja, pa smo morali sami to rješavati‘

Dva broda koja su dopremljena radi popravka u splitsko brodogradilište

 Vojko Basic/

Dolazak broda koji je izgorio u luci Newark, u Brodosplit, bez sumnje znači da će Brodosplit obavljati i poslove remonta brodova. Kako nam otkrivaju iz Brodosplita, od kada su zbog prekida financiranja od strane VTB banke prekinuli sa gradnjom novogradnji, u segmentu remonta su odradili nekoliko uspješnih projekata. Predsjednik uprave Brodosplita Tomislav Debeljak nam je pojasnio da u ovom trenutku uprava Brodosplita prihvaća poslove remonta, kao i off shore poslove, kako bi nadoknadili poslove. Odnosno, prihvaćaju projekte koji su na čekanju ili koji nisu stupili na snagu zbog neizdavanja traženih državnih jamstava, te zbog krize izazvane sankcijama financijskim institucijama u ruskom vlasništvu. To je, pojašnjava, u slučaju Brodosplit značilo prekidom financiranja dva projekta u izvođenju od strane VTB Europe banke, sve kao posljedica rata u Ukrajini.

„Zadovoljni smo što je Grimaldi Group nama povjerila poslove remonta jer smo ostale poslove remonta brzo i efikasno obavili. Dakle, radi se o brodu dužine 210 metara i širine 36 metara, koji je ovo ljeto u trenutku požara u Newarku prevozio 1200 automobila. Zanimljivo, radi se o brodu koji je 2011. godine izgrađen u pulskom Uljaniku. Bit će to velik posao, rekonstrukcija broda, što je nekad, čak, zahtjevnije od gradnje broda, prvenstveno stoga što su rokovi završetka iznimno važni. Izgoreni dio moramo zamijeniti novim čelikom. Procjenjujemo je da ćemo trebati ugraditi 900 tona novog čelika, no pravo stanje će se vidjeti kad radovi počnu“, ističe Debeljak koji procjenjuje da će u prosjeku na remontu ovog broda raditi 200 do 300 radnika, uz još stotinjak stručnog popratnog osoblja.

image

Tomislav Debeljak

Duje Klaric/Cropix

Debeljak kaže da okretanje remontu nije strateška odrednica Brodosplita, već prilika kako bi zaposlili kapacitete i osnažili brodogradilište, nakon što je godinu dana bila zaustavljena proizvodnja zbog više sile kao posljedice rata u Ukrajini. “Ne radi se o običnim redovnim remontima, nego o složenijim i zahtjevnijim poslovima. Prednost remonta je što je kraći proizvodni ciklus i za njih nisu potrebne avansna jamstva, za koje ne znamo kad ćemo i dali ćemo ih uopće dobiti, jer spadaju u domenu političkih odluka. Isto tako, malo jače ulazimo i u off shore poslove. Imali smo i tu nekoliko isporuka a sada bi i taj dio trebali također pojačati“, pojašnjava predsjednik uprave Brodosplita.

Na pitanje koliko sada radi radnika u Brodosplitu, kaže da ih je između 500 i 600 te da vraćaju radnike. „Kada ćemo doći na brojke prije izbijanja Ukrajinske krize teško je reći ali se trudimo da to bude što prije“, kaže predsjednik uprave Brodosplita.

Što se tiče dovršetka novogradnji Debeljak kaže da se od lipnja radi na novogradnji 485 brodu naziva Janssonius, te na završetku broda Picasso, te da za nastavak gradnje ophodnih brodova još čekaju dogovor s naručiteljem. Nada se, kaže, i želi što skoriji nastavak suradnje s MORH-om jer vidi da je i sama Vlada RH svjesna stanja na tržištu i povećanja troškova gradnje brodova, što je rezultiralo prošlotjednom Odlukom Vlade RH da brodogradilištu 3. MAJ Brodogradilište odobre dodatno jamstvo za dodatno kreditno zaduženje od 23,45 milijuna eura za završetak gradnje broda Novogradnja 527. „Izgleda da je njihov dio gradnje broda bez kupčeve isporuke skoro dvostruko povećaje troškova gradnje, samo u periodu od zadnjih oko godinu dana, dok je cijena brodova za MORH stara devet godina... Spremni smo i jedva čekamo da krenemo sa završetkom gradnje tih brodova“, ističe Debeljak koji dodaje da su za nova ugovaranja gradnje velikih brodova nužna sdržavna jamstva kako bi se osigurali avansi za gradnju brodova .

„Za riješiti problem brodogradnje potrebno je osigurati financiranje projekata putem jamstvenog mehanizma i jasno definiranih uvijeta, kao i svugdje u jakim brodograđevnim zemljama. Ovaj problem u Hrvatskoj se vuče desetljećima. Nama je financiranje koje smo imali kod VTB banke preko noći obustavljeno, zbog izbijanja ukrajinske krize i sankcija. za što je bilo potrebno ishoditi dozvole za refinanciranje banke u vlasništvu ruskog VTB-a. Trebalo nam je godinu danDržava nam nije pomogla hitnim preuzimanjem financiranja, pa smo morali sami to rješavati,a da dobijemo sve potrebne dozvole i nastavimo sa radom. Uspjeli smo očuvati najveće brodogradilište na ovim prostorima. “, napominje Debeljak koji dodaje da je zaustavljanjem proizvodnje na godinu dana vrlo teška situacija za svaku tvrtku i rezultira velikom štetom. „Sada se moramo fokusirati na nove poslove koje trebamo financirati a iz tih poslova trebamo financirati i otplatu starog duga, koji srećom nije toliko velik da ga nećemo moći riješiti. S dosta dobavljača smo već dogovorili način otplate, kako ne bi trebali ući u predstečaj zbog starih dugova izazvanih višom silom rata u Ukrajini“, otkriva Debeljak.

Saniranje štete iz Fondova EU?

Debeljak mogućnost saniranja štete nastale u prošloj godini vidi i kroz fondove Europske Unije koji su osnovani s ciljem sanacija posljedica ukrajinske krize. Kaže da postoje smjernice kako se nastala šteta može sanirati. „Ukupni iznos je dvostruko veći nego je bio za sanaciju krize izazvane pandemijom Covid-19, a Njemačka i Francuska su već povukli 75 posto sredstava tog ukupnog fonda. Nadamo se, da ćemo kao i ostali subjekti pogođeni Ukrajinskom krizom, biti ravnopravno tretirani“, kaže Debeljak, koji ističe primjer brodogradilišta koja su gradila jahte za ruske naručitelje te su dobila zabranu isporuke. „Države u kojima su ta brodogradilišta su im najprije odobrili kredite, kako ne bi došlo do blokade računa tih brodogradilišta. I sada će im nadoknaditi štetu. Da smo mi dobili kredit za refinanciranje kada nam je VTB banka obustavila financiranje, danas ne bi imali nikakve štete. Ovako smo morali sami premostiti taj problemi, što je zbog ishođenja svih dozvola trajalo godinu dana i izazvalo velike nepotrebne i neplanirane troškove“, ističe Tomislav Debeljak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. veljača 2024 14:17