Poslodavci zadovoljni mjerama, ali upozoravaju: ‘Mnogima i dalje prijeti gašenje‘

Poslodavci su zadovoljni najavljenim redizajniranim Vladinim mjerama, ali iz HUP-a pritom upozoravaju da troškovi radne snage nisu jedini troškovi poslovanja, likvidnost poslovanja za mnoge djelatnosti je i dalje ozbiljno ugrožena kao i da pad prihoda koji je manji od 40% može potencijalno značiti gašenje poslovne aktivnosti za male i srednje poduzetnike.

Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, kaže stoga da pozdravljaju uvođenje drukčijeg modaliteta potpora za očuvanje radnih mjesta kao i povećanje mogućnosti skraćenja radnog vremena, ali traže da se ubrza davanje tzv. covid-kredita za likvidnost te kredita za investicije.

„Mjere koje donosi Vlada idu za plaće, a da bi došlo do oporavka privatni sektor treba povećati investicije. Neke tvrtke sada i mijenjaju sektore u kojima posluju, prebacuju se jer se moraju snaći“, pojašnjava. Smatra kako bi, prema sadašnjoj situaciji, mjere potpora trebale trajati barem do travnja iduće godine.

Oko novih mjera koje će donijeti Upravno vijeće HZZ-a otvoreno pitanje je da li je primateljima potpora dopušteno davati poslovno uvjetovane otkaze. Predstavnica SSSH u Upravnom vijeću HZZ-a Ana Milićević Pezelj nam kaže kako je njihov stav da to nije dopušteno te da država mora postaviti okvire za to.

„Ne tražimo da poslodavci ne smiju otpuštati u određenom razdoblju nakon korištenja mjera za očuvanje radnih mjesta, nego za njihova trajanja, dok ih koriste“, naglašava. To se odnosi, dodaje, samo na poslovno uvjetovane otkaze, dakle sindikat ne traži apsolutnu zabranu otkaza, ali smatra da poslodavci „ne mogu imati i ovce i novce“.

Od rujna primjećuju, kaže Ana Milićević Pezelj, trend u nekim djelatnostima, poput turizma, da se daju poslovno uvjetovani otkazi radnicima zaposlenim na neodređeno, zajedno s otpremninama, uz najavu da će ih se ponovno zaposliti na proljeće, ali na određeno vrijeme.

"Tako se dodatno erodiraju stabilni uvjeti rada, a covid služi kao izgovor", kaže. Iz HUP-a odgovaraju kako su poslodavcima otkazi zadnja mjera, ali s obzirom na epidemiološku i gospodarsku situaciju je moguće da će u određenim poduzećima unatoč potporama doći do potrebe otkazivanja određenom broju radnika „kako bi se poslovanje moglo sačuvati u smanjenom obujmu i kako bi se mogao zadržati barem dio radnika“.

Napominju kako država sufinancira iznose plaće, dok je poslodavac i dalje dužan isplatiti razliku do punog iznosa plaće, te da u uvjetima produljene krize i značajno smanjenog obujma poslovanja nedostaju prihodi koji bi mogli pokriti sve troškove. HUP se zalaže za uvođenje modela vezanog uz postotni pad broja zaposlenih prema veličini poduzeća, kao što je to vrijedilo i na početku uvođenja mjera u ožujku. Kod mjere skraćenog radnog vremena već stoji odredba zabrane otkazivanja 30 dana od isteka korištenja potpore.