David Sweanor
 Adam Sweanor
David Sweanor

‘Porezi trebaju korespondirati sa štetnošću proizvoda‘

Ubija nas dim, a ne nikotin. Porezima ljude treba okrenuti manje štetnim proizvodima
Piše: Marko BiočinaObjavljeno: 11. prosinac 2020. 16:34

O pitanju adekvatnog oporezivanja duhanskih proizvoda posljednjih se mjeseci u javnosti vode žustre rasprave, što i ne čudi jer riječ je o problemu koji ima svoju ekonomsku, ali i javnozdravstvenu dimenziju. Nije Hrvatska tu iznimka, slične rasprave vode se diljem svijeta. Kanađanin David Sweanor, profesor prava na Sveučilištu u Ottawi, jedan je od pionira razvoja regulative u duhanskoj industriji usmjerene na smanjenje pušenja. U razgovoru za Jutarnji list govori o međunarodnim praksama oporezivanja duhanskih proizvoda.

Kad govorimo o oporezivanju duhanskih proizvoda, kojim bi se principima države trebale voditi?

- Ako govorimo o tome iz javnozdravstvene perspektive, a to je ono čime se ja bavim, moramo krenuti od štetnosti proizvoda. Dakle, duhanski proizvodi izazivaju javnozdravstvenu štetu. No, ono što danas zahvaljujući znanosti znamo jest da tu štetu ne izaziva nikotin, nego način na koji se taj nikotin dostavlja potrošačima. Pojednostavljeno rečeno, ubija nas dim, a ne nikotin. Logično je stoga da se promjenom načina dostave nikotina potencijalno smanjuje i štetnost. A ako je štetnost manja, javnozdravstveni interes je da se takav proizvod koristi više od onog štetnog. Porezna politika treba služiti kao poluga za ostvarenje tog interesa.

No, što je s fiskalnim efektima poreza na javne financije? Može li se njega zanemariti?

- Ja smatram da bi u slučaju štetnih proizvoda fiskalni efekt poreza trebao biti u drugom planu. Uostalom, za tu namjenu postoje opći porezi, a u konačnici i poboljšanje javnozdravstvenog stanja u državi također je financijski pozitivno jer umanjuje trošak zdravstvenog sustava. No, ključna spoznaja koju treba razumjeti jest da je takav porezni model, u kojem visina porezne stope korespondira sa štetnošću proizvoda, uobičajen kod niza drugih proizvoda. Praktički svagdje na svijetu alkoholna se pića oporezuju temeljem udjela alkohola. Bezolovni benzin se oporezivao nižom stopom od olovnog. U konačnici, sada vidimo da mnoge države koriste polugu manjih poreza da potiču kupnju hibridnih ili automobila na struju jer manje zagađuju od vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Nikotinski proizvodi tu nisu iznimka.

Vaša teza temelji se na pretpostavci da će niža cijena potaknuti ljude da prijeđu na zdravije alternative. No, je li to tako s obzirom na to da se radi o proizvodima koji stvaraju ovisnost?

- Nema sumnje da cijene utječu na ponašanje i preferencije potrošača. Ekonomisti tu koriste pojam 'poprečne elastičnosti' cijena, a ta ekonomska teorija danas je nadograđena golemom količinom empirijskih dokaza. Uzmite samo primjer Kanade. Sredinom 80-ih, kad sam se i ja počeo baviti ovom problematikom, bili smo najgora pušačka nacija na svijetu. Čak 42 posto naših građana u dobi između 15 i 19 godina bili su svakodnevni pušači. Cigarete su, naprosto, bile prejeftine. Njihova je cijena od Drugog svjetskog rata kontinuirano padala dok su prihodi građana rasli. Kad je zbog oporezivanja cijena cigareta porasla, a uz sve ostale aktivnosti, rezultati su se pokazali. Za samo deset godina s 42 posto pali smo na 16 posto.

To je primjer većeg oporezivanja cigareta. Ono o čemu mi govorimo je poticanje na korištenje manje štetnih proizvoda...

- Tu je, primjerice, vrlo zanimljiv primjer Švedske. Tamo postoji tradicionalni duhanski proizvod po imenu snus. Radi se o vrećicama duhana koje se koriste tako se stavljaju u usta iznad gornje usne. Nema dima, pa je i štetnost bitno manja. U Švedskoj je snus od 70-ih registriran kao prehrambeni proizvod i danas postoje mnoge studije koje taj proizvod navode kao ključni razlog zašto Švedska ima najmanju incidenciju pušača u Europi i jednu od najmanjih u svijetu. Ono što se tu često zanemaruje jest činjenica da zahvaljujući poreznoj politici limenku snusa koja traje dvostruko dulje od kutije cigareta možete kupiti u pola cijene te iste kutije..

Ipak, postoje stručnjaci koji smatraju da je takva politika zamjene štetnih proizvoda onima manje štetnima pogrešna te da bi društvo trebalo raditi na potpunom iskorjenjivanju pušenja?

- Među ljudima koji se bave ekonomikom zdravstva i onima koji praktično rade na smanjenju štetnih posljedica pušenja postoji konsenzus o tome da je prioritet smanjiti konzumaciju cigareta i te konzumente usmjeravati prema manje štetnim proizvodima poput elektroničkih cigareta, grijanih duhana ili nikotinskih vrećica. Tu se može ostvariti značajna javnozdravstvena korist. Koncept apstinencije, na žalost, ne daje rezultate, a često se iza njega zapravo skrivaju interesi onih kojima je u cilju i dalje prodavati cigarete.

Linker
08. lipanj 2021 22:33