Iako još nije stigao rok do kojega bi jedinice lokalne samouprave trebale donijeti odluku o iznosu paušala poreza za iznajmljivače, već je očito da većina općinskih i gradskih otaca neće “talasati” te da će branšu iznajmljivanja i dalje ostaviti jednom od porezno najneopterećenijih grana.
Gradovi i općine kao što su Zadar, Rijeka, Šibenik, Vodice i Primošten zadržat će postojeću razinu godišnjeg poreznog opterećenja koje iznosi 300 kuna po glavnom ležaju, a to je odlučeno i na razini cijele Istre, regije koja bilježi rapidan broj rasta apartmana i soba za iznajmljivanje te se svake godine može pohvaliti i gradovima poput Medulina i Umaga koji se nalaze u prvih pet prema broju noćenja.
Neki od gradova i općina na Opatijskoj rivijeri te na Hvaru donijeli su odluku o kozmetičkom povećanju iznosa paušala poreza - sada će iznositi 345 kuna u Opatiji, Matuljima i Lovranu, odnosno 350 kuna na području Starigrada i Hvara.
Dvije tarife
Kontinent je odlučio privatne iznajmljivače oporezivati po postojećim poreznim stopama. Gradovi Zagreb, Osijek, Varaždin i Karlovac odlučili su da će iznajmljivače ležaja u sobama i apartmanima i dalje oporezivati s iznosom od 300 kuna godišnje po krevetu, a u onim rijetkim jedinicama lokalne samouprave gdje su skupili hrabrost te odlučili podići stopu opterećenja cijela je stvar rezultirala političkim prepucavanjem.
HNS grada Dubrovnika uputio je kritiku na prijedlog gradonačelnika Mate Frankovića koji je predvidio da iznos paušala poreza za iznajmljivače po principu uravnilovke naraste na 750 kuna godišnje po krevetu, bez obzira u kojem se dijelu grada soba ili apartman nalaze.
Ministarstvo turizma je zakonskim izmjenama donijelo odluku da se određivanje iznosa paušala poreza u sustavu iznajmljivanja s državne prebacuje na razinu jedinica lokalne samouprave, a za razliku od dosad, kad je taj iznos bio zaokružen na 300 kuna, jedinice lokalne samouprave sada porez mogu propisati u iznosu od 150 do 1500 kuna po ležaju na godinu.
Jedinice lokalne samouprave pritom su odluku o iznosu poreza dužne donijeti do 31. siječnja ove godine, a u suprotnom će ona automatski biti podignuta na razinu 750 kuna po ležaju. No, prema zasad poznatim informacijama, niti jedan grad ili općina zasad se nisu odlučili na uvođenje maksimalnog iznosa poreza. Dapače, neki od njih koji su prvotno inzistirali na povećanju paušala na 750 kuna u centru grada, poput Splita, sad su pod pritiskom kritika, ali i koalicijskih partnera od toga ipak odustali.
Pritisak kritika
Prvo su na najavu paušala od 750 kuna podivljali u splitskom SDP-u, pokrenuvši peticiju protiv te odluke, a pobunio se i koalicijski partner HDZ-a odnosno stranka bivšeg gradonačelnika Željka Keruma, iz koje su najavili da prijedlog neće podržati.
Pritisak je urodio plodom pa je gradonačelnik Andro Krstulović Opara odlučio da će na gradsko vijeće poslati prijedlog kojim će Split biti podijeljen u tri zone, a paušali će se kretati od 150 do 400 kuna.
Dakle, niti u gradu koji puca pod teretom turista nisu se usudili značajnije oporezovati najpovlašteniji biznis u gradu. Umjesto toga, radije su stali uz bok protivnika povećanja poreznog opterećenja koji se pozivaju na navodnu izrazitu neprofitabilnost iznajmljivanja. Međutim, prema podacima eVisitora u prvih deset mjeseci 2018. broj ležaja u privatnom smještaju narastao je za još 62.584 pa Hrvatska raspolaže sa 601.550 kreveta u “zimmer freiu”.