Unatoč zahtjevima da ponovno uvede liru, Italija se najvjerojatnije neće odlučiti na takav potez. Napuštanje zone eura, naime, Talijani bi skupo platili.
Poruka je to Vladimira Gligorova, analitičara uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), koji u svojoj novoj studiji “Italija i euro” analizira mogućnosti da Italija izađe iz zone eura i ponovno uvede liru. Takav potez, ističe Gligorov, ne bi koristio ni talijanskom gospodarstvu niti bi bilo popularan u talijanskoj javnosti, a Italiji bi donio velike štete.
- Ostanak u eurozoni izgleda kao bolja opcija, čak i ako je cilj ‘labavljenje’ proračuna kako bi se potaknuo rast - ocjenjuje Gligorov.
Njegova analiza pokazuje da bi se u slučaju povratka na liru Talijani znatno skuplje zaduživali na financijskim tržištima nego sada. Povratak na liru znatno bi povećao premiju rizika koju Italija plaća na svoja (inače, velika) zaduženja, što bi ugrozilo fiskalnu politiku. Ne čudi stoga što i talijanski političari, iako se s Bruxellesom spore oko proračuna, stalno ističu kako Italija neće napustiti Europsku monetarnu uniju (EMU).
Očekivanja stručnjaka govore i da bi novouvedena lira morala deprecirati prema euru za 20 do 30 posto, što bi potaknulo inflaciju. Upravo je slaba valuta i rast cijena ono što većinu Talijana podsjeća na liru pa ni talijanska javnost baš nije sklona takvom valutnom rikvercu, kaže se u studiji.
I talijansko je gospodarstvo, posebno industrija i turizam, usko vezano uz ostale ekonomije eurozone. Izlazak iz eurozone za njih bi bio popriličan šok.
Zbog svega toga Gligorov smatra kako su jako male šanse da Italija napusti eurozonu. Riječ je, uostalom, o trećoj po veličini ekonomiji eurozone i četvrtoj u EU, s BDP-om koji je lani, prema podacima Svjetske banke, dosezao 1,9 bilijuna američkih dolara. Napuštanje eura za Italiju bi, može se reći, značio ulazak u avanturu čije je posljedice teško predvidjeti.
Brexit neće snažnije povezati države koje ostaju u EU
Globalizacija je zastala i nalazi se na udaru političara u nizu zemalja, u kojima jačaju populističke snage, ocjenjuju u Bečkom institutu.
Upravo je globalizacija u velikoj mjeri obilježila gospodarski život svijeta proteklih 30-ak godina. No, mjere poput trgovinskih ratova izazov du za poredak koji je u svijetu uspostavljen padom Berlinskog zida.
Izazov jr i Brexit. Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU neće biti ekonomska katastrofa za Uniju, no malo je vjerojatno da će biti i faktor jačeg povezivanja među 27 preostalih članica EU. Drugim riječima, konsenzus koji među članicama EU vlada po pitanju Brexita teško je očekivati u pitanjima poput migracija, reformi u zoni eura ili proračuna Unije.