Mario Matković
 Sasa Cetkovic
MET Croatia Energy Trade

‘Ponosimo se što smo među prvim zakupcima na terminalu koji je strateški važan za Hrvatsku‘

Za uspjeh na zahtjevnom tržištu LNG-a najvažnija je prisutnost u zemlji u kojoj je terminal i pristup tržištu za plasman plina
Piše: Marko BiočinaObjavljeno: 19. studeni 2020. 15:02

MET Croatia već godinama je ozbiljan igrač na hrvatskom tržištu plina, a taj status dodatno je osnažen nakon što je kompanija zakupila značajan kapacitet u krčkom terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) koji s prvim danom 2021. godine započinje s komercijalnim radom. U intervjuu čelni čovjek MET-a u Hrvatskoj Mario Matković govori o kompanijinim poslovima, planovima i važnosti dolaska ukapljenog plina za Hrvatsku.

Nedavno ste rezervirali kapacitet na budućem hrvatskom terminalu za ukapljeni plin (LNG) na dulje razdoblje. Kako ste donijeli tu odluku?

Ponosni smo što smo među prvim zakupcima na terminalu, smatram da je terminal strateški važan potez za Hrvatsku. Odluka je donesena iz komercijalnih razloga, pomno smo pratili tržište i čekali trenutak kad će situacija biti povoljna za zakup kapaciteta na terminalu. Ove godine ukazala se prilika jer su se znatno promijenile cijene proizvoda i razlike među cjenovnim indeksima te smo uspjeli iskoristiti povoljan period za zakup kapaciteta na terminalu. Prethodne godine su tržišni uvjeti za zakup kapaciteta bili nepovoljni te očekujem sličnu situaciju i u bliskoj budućnosti, čim se svijet vrati u “normalan način rada“.

Projekt LNG-a prirodno se uklapa u model poslovanja MET Grupe zbog naših specifičnih znanja, široke regionalne prisutnosti, globalnog LNG deska, koji nam je iznimna komparativna prednost, te vizije koju slijedimo. Pored svega navedenog, za uspjeh na zahtjevnom tržištu LNG-a najvažniji su upravo lokalna prisutnost u zemlji u kojoj se gradi terminal i tržište na koje će se plasirati plin. Svi preduvjeti su zadovoljeni, stoga smo odlučili zakupiti kapacitet LNG terminala na otoku Krku na trogodišnje razdoblje, ukupno 1,3 milijarde kubičnih metara.

MET već godinama aktivno prodaje LNG na europskom tržištu. Postoje li specifične razlike u odnosu na “konvencionalno” tržište prirodnog plina?

Svaka kategorija ima svoje specifičnosti i zakonitosti. Temeljem trenutačnih podataka i procjena istraživanja, čini se da bi svjetske rezerve prirodnog plina trebale biti dovoljne za sljedećih 50 godina, pod pretpostavkom stabilne razine proizvodnje i potražnje. Predviđa se da će budući rast proizvodnje potaknuti SAD i Australija, dok će rast potražnje voditi Kina i azijske zemlje u razvoju. Rekao bih da je glavna razlika u složenosti logističkog procesa, koja je kod konvencionalnog tržišta prirodnog plina znatno jednostavnija. Ključna je razlika što se LNG u brodskim spremnicima isporučuje u tekućem stanju. Spremnici za skladištenje na FSRU brodu omogućuju skladištenje LNG-a pod standardnim tlakom i na temperaturi od minus 162 Celzijeva stupnja. LNG se potom skladišti, regasificira i pušta u transportni sustav u plinovitom stanju.

Treba paziti da dostavljeni LNG zadovoljava parametre kvalitete plina, prije puštanja u sustav, kao i da se isporuči u zadanom periodu, koje je odredio operator terminala, u ovom slučaju LNG Hrvatska, s obzirom na veličinu spremničkog prostora u terminalu. Svi zakupci, odnosno korisnici terminala, će temeljem usuglašenog godišnjeg plana isporuka isporučivati LNG. A s obzirom na to da je zakupljen čitav kapacitet na terminalu, očekuje se da će svaka dva do tri tjedna dolaziti novi brod u Omišalj na Krku. Bit će jako važno pravilno upravljati svim operativnim rizicima jer su razdoblja isporuke jako sužena te gotovo neće postojati fleksibilnost za korisnike. Dakle, samo izvršenje isporuka će morati biti izuzetno precizno i pravovremeno.

Kakve promjene na tržištu plina u jugoistočnoj Europi može izazvati LNG terminal na Krku?

LNG terminal na Krku imat će pozitivan utjecaj na regionalno tržište plina, u smislu sigurnosti opskrbe i diverzifikacije pravca isporuke plina. Izgradnjom novog terminala za LNG očekuje se povećanje konkurentnosti tržišta u središnjoj i istočnoj Europi, zbog dostupnosti alternativnog pravca opskrbe plinom. Glavna promjena u Hrvatskoj svakako se odnosi na pravac isporuke plina, koji se, s interkonekcija, premješta na LNG terminal. Pojednostavljeno, dosadašnja praksa je bila zakupiti transportni kapacitet na interkonekcijama sa Slovenijom i Mađarskom, gdje se plin dopremao preko cjevovoda. Nakon realizacije projekta LNG terminala zakup je s interkonekcija, izuzev manjih količina, kompletno prebačen na zakup s terminala. Ukupni tehnički kapacitet LNG terminala je 2,6 milijardi kubičnih metara godišnje, a ako uračunamo i domaću proizvodnju, dolazimo do ukupno dostupnih količina, koje premašuju potrebe hrvatskog tržišta. Ovo je dobro za sigurnost domaće opskrbe plinom, što je i bio jedan od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. S druge strane, postavlja se pitanje gdje će završiti količine koje su ostale “višak”, tj. one koje nadmašuju potrebe domaćeg tržišta.

Koje zemlje vidite kao potencijalno tržište za plin s terminala na Krku?

Logično je zaključiti da su potencijalna tržišta za plasman LNG-a, osim Hrvatske, naše susjedne zemlje, koje imaju postojeće ili planirane interkonekcije s Hrvatskom, s velikom ovisnošću o uvozu plina i većom potrošnjom plina od Hrvatske. Godišnja potražnja za plinom u našoj regiji iznosi približno 15 milijardi kubičnih metara. S obzirom na različit profil zakupaca na terminalu, za očekivati je da će dio količina završiti na mađarskom tržištu, koje je ovisno o uvoznom plinu. Treba istaknuti ključni problem koji se pojavljuje, a to je činjenica da tarife za transport još nisu dostupne ili javno objavljene. To je iznimno neobično za takav projekt te postoji velika neizvjesnost u cjelokupnoj kalkulaciji svih korisnika terminala. Prema posljednjim informacijama, tarife će se objaviti u prosincu, što je jako kasno, s obzirom na to da je planirani početak rada terminala 1. siječnja 2021. Ta činjenica definitivno ne pomaže u plasmanu i promociji hrvatskog LNG terminala u regiji.

Može li ukapljeni plin biti cjenovno konkurentan plinu iz plinske mreže i u kojim tržišnim okolnostima?

Može. Pet sudionika tržišta rezerviralo je kapacitete na terminalu te će iskoristivost terminala biti 100 posto u prve tri godine. Neki od zakupaca već imaju snažne pozicije na tržištima u regiji, no pojavili su se i novi sudionici koji to nemaju, ali im je terminal otvorio priliku za ulazak na tržište Povećanje opskrbe preko Atlantika, predvođeno američkim postrojenjima za ukapljivanje, zajedno s nepredvidljivom azijskom potražnjom, čini LNG konkurentnim u situaciji kad se ta dva čimbenika odvijaju istodobno. Povećanje opskrbe iz SAD-a i slaba potražnja u Aziji čine Europu tzv. globalnim tržištem uravnoteženja za LNG, odnosno mjestom koje će primiti velike količine odjednom. Europa ima skladišta u kojima može zbrinuti višak plina te plinske elektrane, koje mogu generirati potražnju u periodima nižih cijena.

Ukapljeni plin vodi ka globalnoj korelaciji cijena

Neki analitičari procjenjuju da je uloga LNG-a na tržištu plina prvenstveno takva da određuje gornju cijenu. Kako gledate na tu analizu?


Na LNG radije gledamo kao na alat koji omogućuje globalno usklađivanje cijena, između regije iz koje se isporučuje LNG i krajnjeg odredišta. Ovisno o globalnoj ravnoteži opskrbe i potražnje za LNG-om, s vremena na vrijeme LNG može služiti kao gornja cijena, kada služi kao zamjenska ponuda. Međutim, primjerice, nakon Fukushime, američke cijene plina bile su 10 eura po MWh, Europa je bila na razini oko 24 eura po MWh, a Japan na razini od 44 eura po MWh, ali nije još bio dostupan ukapljeni plin iz SAD-a. Budući da ukapljivanje u SAD-u raste, u vrijeme kada postoji višak količina LNG-a na tržištu, možemo vidjeti kako se cijene među kontinentima približavaju i koreliraju. No, to je moguće samo ako je dostupna i infrastruktura, što hrvatski terminal čini važnim za regiju.


S druge strane, otkazivanje tereta, koji su dolazili iz SAD-a tijekom ljeta 2020., zbog vrlo niskih razina cijena u Europi, značajno je utjecalo na europsko tržište i dovelo do znatnog rebalansa količina. To znači i veću volatilnost cijena, prouzročenu velikom fleksibilnošću opskrbe LNG-om, u odnosu na opskrbu cjevovodom.

Linker
20. studeni 2020 10:46