Tvrtka kći poljskog Orlena, najveće energetske kompanije u srednjoj Europi, ishodila je dozvolu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za trgovinu plinom.
Do ulaska Orlena na naše tržište dolazi nakon njegova lanjskog ujedinjenja s kompanijom PGNiG, liderom na poljskom tržištu plina, u jednoj od najvećih fuzija na energetskom tržištu Starog kontinenta kojom je nastala kompanija s godišnjim prihodom od 63 milijarde eura.
Od 2020. PGNiG ima tvrtku kćer u Njemačkoj kojoj je HERA i izdala spomenutu dozvolu za trgovinu plinom na tri godine. U "brak" s Orlenom PGNIG je unio godišnji prihod od oko 18 milijardi eura, gotovo 25.000 zaposlenih te pozicije i poslove na tržištima, osim Poljske i drugih zemalja srednje Europe te Njemačke, i u Norveškoj i Velikoj Britaniji, kako u biznisu s prirodnim plinom tako i u trgovini LNG-jem.
O ulasku Orlena na hrvatsko tržište, podsjetimo, nagađalo se u jednoj od faza vrlo zategnutih odnosa Vlade i MOL-a na temelju procjene da bi MOL mogao prodati svoj udio u Ini poljskom gigantu. Zatim se baratalo mogućnošću da MOL, kako bi ishodio dozvolu Europske komisije za kupnju OMV-ovih benzinskih crpki u Sloveniji, proda dio svojih crpki u "deželi" Orlenu. Ništa od toga nije se ostvarilo, pa najveća srednjoeuropska energetska kompanija, u većinskom vlasništvu poljske vlade, na kraju ipak stiže na naše tržište zahvaljujući spajanju s PGNiG-om. Osim maloprodaje, Orlenov biznis su rafinerije te istraživanje i crpljenje nafte i plina.