Agrokor će se restrukturirati i prodavati kao koncern, bude li ikako moguće, a rok prodaje bit će tri do četiri godine, bude li moguće i za dvije, ali se teško može očekivati da će se uspjeti do tada podignuti vrijednost kompanije do poželjne razine. Prije prodaje budući vlasnici Agrokora konzultirat će se s Vladom, jer su sadašnji vjerovnici svjesni da se radi o osjetljivom području za nacionalnu vlast. Ivica Todorić mora biti izručen Hrvatskoj i mora mu se suditi za pogreške koje je počinio, ali svi vjerovnici Agrokora moraju snositi dio štete koji je nastao u poslovanju s Agrokorom. To su, neslužbeno doznajemo, četiri glavne poruke koje je Maksim Poletajev, prvi zamjenik predsjednika Upravnog odbora ruskog Sberbanka uputio premijeru Andreju Plenkoviću, predsjednici države Kolindi Grabar-Kitarović te predstavnicima Udruga dobavljača Agrokora održanima tijekom utorka.
Navodno je Poletajev ustvrdio kako su u ruskoj banci bili iznenađeni kada im je Todorić u veljači 2017. u Moskvi priopćio da mu je potrebno dodatnih 100 milijuna eura, jer ih je bio uvjerio da je refinanciranjem kredita iz studenoga 2016. riješio problem likvidnosti.
- Tada sam osobno i svoje ime založio kada je u veljači Sberbank odobrio taj kredit od 100 milijuna eura, ali se dogodilo to što se dogodilo i zbog toga smatram da Ivica Todorić treba odgovarati pred hrvatskim sudom, pa neka se tu sve razjasni. Sberbank mora snositi dio troška, ali ja sam samo zaposlenik jedne banke, a svjestan sam da je mnogo teže onim dobavljačima koji su vlasnici svojih tvrtki i koji su se našli u jako teškoj situaciji. No, sada moramo preuzeti svoj dio odgovornosti i dogovoriti nagodbu vjerovnika - rekao je, sukladno našim izvorima, Poletajev na jednom od tih sastanaka.
Sastanak s dobavljačima
On je održao, kako nam je rečeno, i dulji govor na sastanku s Udrugom dobavljača, a nakon toga su predstavnici Francka, Alce i nekih drugih dobavljača navodno zatražili individualne sastanke s njim. Prethodno je nakon izlaganja Poletajeva, kako se moglo doznati, Boris Teški iz Francka ustvrdio da ta kompanija nije zadovoljna prijedlogom nagodbe vjerovnika, ističući kako nemaju svi vjerovnici isti status kada su u pitanju jamstva i potraživanja. Podsjetimo, Franck je podnio službeni podnesak sudu kojim tvrdi da je nagodba suprotna zakonima koji definiraju insolventne procese te da postoje brojne netransparentnosti u postupku. Sličan je podnesak 30. svibnja podnio i Agram Invest, ali su oni nakon toga pristali na pregovore s Agrokorom i drugim vjerovnicima. Navodno ti pregovori zasad teku korektno, a ako uspiju i Agram Invest dobije isplatu oko 20 milijuna eura za 51 posto dionica Agrolagune, kao i još neke druge komercijalne ugovore, tada bi Agram Invest povukao sve svoje sudske podneske, uključujući i osporavanja jamstava za kredite koje su Ledo, Jamnica i drugi dali Agrokoru.
Pregovori s Adrisom nisu napredovali
Za razliku od toga, pregovori s Adris grupom nisu napredovali u utorak, a s Alcom su nastavljeni pregovori, iako baš i ne idu povoljnim tempom. Naravno, čitavu situaciju ovdje komplicira činjenica da su Agram grupa i Adris grupa konkurenti na tržištu osiguranja, pa se i na tom području vjerojatno gleda svaki mogući sporazum. No, iz Agrokora su već bili poručili da će, i u slučaju da ne bude dogovora s Adrisom i Alcom, predložiti nagodbu vjerovnika Trgovačkom sudu, s tim da se nadaju da će TS dopustiti glasanje imateljima obveznica, iako neće biti pravno još razriješeno pitanje legalnosti njihovih tražbina. U tom slučaju imatelji obveznica ne bi mogli raspolagati svojom budućom imovinom u Agrokoru dok se ne završi pravni spor između njih i Adris grupe i Alce, koji su osporili njihove tražbine. Ipak, u Agrokoru se nadaju da će se postići sporazum i s Adrisom i s Alcom, no veledrogerija Medika je već najavila tužbe ako se Adrisu bude pogodovalo u odnosu na druge dobavljače koji su financirali Agrokor.
Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora, također je održao sastanak s premijerom u utorak, a novinarima je rekao kako očekuje da će nagodba biti sastavljena do kraja tjedna i potom biti upućena TS-u. Maksim Poletajev je, pak, nakon sastanka s predsjednikom Vlade službeno izjavio da su sastanak zatražili kako bi razgovarali o poziciji Sberbanka u pregovorima o nagodbi za Agrokor.
- Vrlo smo blizu postizanja kompromisa oko nagodbe, razgovori su bili vrlo produktivni i razumjeli smo jedni druge - rekao je Poletajev i dodao da se u zadnje vrijeme "situacija dramatično promijenila i mi smo sretni sada jer naši razgovori postaju sve konstruktivniji i nadamo se da ćemo postići nagodbu što prije". Na pitanje novinara koliki bi udio mogao imati Sberbank u Agrokoru, Poletajev je rekao da "to ovisi o nagodbi, pitanje je kompromisa i valuacije" te je napomenuo kako će Sberbank "dugoročno zadržati svoj udjel". Međutim, Poletajev je za Bloomberg kasnije izjavio da će Sberbank pretvaranjem potraživanja u vlasništvo imati 40 posto dionica novog Agrokora, a VTB banka 4-5 posto. To znači da će ruske banke imati 44 do 45 posto vlasništva u novom Agrokoru. Pritom je izrazio i nadu da će se nagodba vjerovnika izglasati do kraja ovog mjeseca.
A da pregovori između Sberbank i Agrokora idu nabolje dovoljno govori i činjenica da je Trgovački sud u utorak objavio da je izvanredna uprava povukla osporavanje dodatnih 3,7 milijardi kuna potraživanja Sberbanka. Podsjetimo, Agrokor i Sberbank su u veljači potpisali sporazum sukladno kojem će izvanredna uprava postupno povlačiti svoja osporavanja potraživanja i jamstva Sberbanka, s tim da će ruska banka jednako tako povlačiti tužbe koje je pokrenula u Hrvatskoj i u inozemstvu protiv Agrokora.
Iz Ureda predsjednice države priopćili su da je Kolinda Grabar-Kitarović primila "prvog zamjenika predsjednika Uprave Sberbanka Maksima Poletajeva koji ju je upoznao s viđenjem Sberbanka oko postizanja nagodbe za Agrokor, naznačivši predanost Sberbanka dugoročnom ostanku u ovoj tvrtki i dijalogu s ključnim partnerima". "Predsjednica Republike naglasila je značaj postizanja nagodbe za očuvanje stabilnosti hrvatskoga gospodarstva i radnih mjesta, s čime se prvi zamjenik predsjednika Uprave Poletajev složio. Predsjednica Republike je posebno apelirala da se u postupku nagodbe vodi računa o interesima svih dobavljača i iznađe što pravičnije rješenje za sve", ističe se u tom priopćenju.
Tko je sve bio kod predsjednice
Ured predsjednice države, uz priopćenje, poslao je i fotografiju na kojoj se uz Kolindu Grabar-Kitarović nalaze i Maksim Poletajev i Sergej Volk iz Sberbanka, ali i Oksana Dvinski, službena savjetnica Maksima Poletajeva. Ona je široj hrvatskoj javnosti postala poznata 2015. kao direktorica tvrtke Migrit solarne energije, registrirane u Hrvatskoj, koja je dobila posao gradnje nuklearne elektrane u Finskoj.
Tada se ispostavilo i da je jedna od njenih poslovnih partnerica Ana Karamarko, supruga Tomislava Karamarka, a investiciju Migrit solarne energije u nuklearku u Finskoj zaustavio je tada Olli Rehn, finski ministar gospodarstva i bivši povjerenik za proširenje EU. Rehn je tada rekao da je tu odluku donio "jer je postalo jasno da financijska sredstva Migrita dolaze iz Rusije", a sukladno pravilima EU 60 posto kapitala u gradnji nuklearke mora biti iz država unutar Europske unije. Tada se spekuliralo da je Migrit "protočni bojler" za neke ruske državne kompanije preko koje Rusi preko hrvatske tvrtke iz EU nastoje ući u nuklearni posao.