Poslovni ručak AmChama

Pogledajte koliko su iznosila izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2020. U Srbiji je ta brojka puno veća

‘Moramo voditi računa da više zemalja u našem neposrednom okruženju poput Mađarske i Srbije imaju značajno bolje rezultate u privlačenju izravnih stranih ulaganja od Hrvatske‘
Josip Funda, Ruža Tomić Fontana, John Gašparac, Ana Čulo
 Ronald Gorsic/Cropix

Pandemija koronavirusa prouzročila je globalni pad izravnih stranih ulaganja za trećinu, ali i izazvala velike promjene u globalnom lancu vrijednosti s velikim prilikama i za Hrvatsku, istaknuto je na današnjem tradicionalnom poslovnom ručku Američke gospodarske komore (AmCham) u Hrvatskoj pod nazivom 'Upravljanje konkurentnošću & Privlačenje izravnih stranih ulaganja'.

- Izravna strana ulaganja mogla bi se vratiti na razinu prije pandemije 2023. uz izraženiji pad ulaganja u zemljama u razvoju, nego u razvijenim ekonomijama zapadne Europe, SAD-a i Japana. Ovogodišnja kretanja s izravnim stranim ulaganja ne daju puno razloga za optimizam u pogledu ranijeg oporavka - ocijenio je glavni ekonomist Svjetske banke Josip Funda na središnjem panelu AmChamove konferencije u kojem su sudjelovali i Ana Čulo, načelnica Sektora za investicije u Upravi za internacionalizaciju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, glavna direktorica Coca-Cole za Hrvatsku, BiH i Sloveniju te predsjednica Vijeća upravitelja AmChama Ruža Tomić Fontana i glavni partner PriceWaterhouse&Coopersa za Hrvatsku John Gašparac uz moderiranje direktorice Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andree Doko Jelušić.

Funda priliku za Hrvatsku u privlačenju izravnih stranih ulaganja vidi u, kako je kazao, preslagivanju velikih međunarodnih lanaca vrijednosti koje se događa zbog pandemije.

- Kompanije u lancu globalnih vrijednosti gledat će da tvrtke s kojima surađuju budu bliže njima kako bi se smanjio rizik kojemu smo svjedočili zbog pandemije. Mijenja se odnos centra i udaljenijih dijelova lanaca globalnih vrijednosti - upozorio je Funda, apeliravši na podizanje efikasnosti pravosuđa, jačanje stabilnosti propisa koji uređuju poslovanje i podizanje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj u cilju privlačenja izravnih stranih ulaganja. Ako se, zaključio je Funda, napravi iskorak u spomenutim područjima, Hrvatska bi za deset godina mogla biti potpuno drugačija zemlja po pitanju spremnosti na privlačenje izravnih stranih ulaganja.

image
Ronald Gorsic/Cropix

Ruža Tomić Fontana založila se za porezna rasterećenja u cilju privlačenja stranih investitora.

- Moramo voditi računa da više zemalja u našem neposrednom okruženju poput Mađarske i Srbije ima značajno bolje rezultate u privlačenju izravnih stranih ulaganja od Hrvatske. Istodobno s poreznim rasterećenjem treba ići snažnije povezivanje znanosti i centara kompetencija s industrijom - ustvrdila je predsjednica Vijeća upravitelja AmChama. John Gašparac založio se za dodatno poticanje dijaloga državne administracije s investitorima, ali, istaknuo je, i lokalne samouprave koja i sama postaje sve veći investitor.

Andrea Doko Jelušić izrazila je uvjerenje kako Hrvatska ima dobar zakon o privlačenju ulaganja, upitavši Anu Čulo kakve prilike za investitora pruža Nacionalni plan oporavka i otpornosti od čije se provedbe puno očekuje.

- Hrvatska ne može konkurirati nekim drugim zemljama u privlačenju investicija koje idu na otvaranje 1000 novih radnih mjesta ili više od toga i stoga ćemo se i ubuduće uglavnom fokusirati na privlačenje ulaganja u srednja i mala poduzeća koja i sada čine najveći dio našeg gospodarstva. Jasno, nećemo zaboraviti ni velike kompanije - kazala je Ana Čulo.

Panelu je prethodila prezentacija 'Inozema ulaganja kao poluga razvoja i stvaranje radnih mjesta' partnera u konzultantskoj kući Kearney Marka Derče.

- Dva ključna čimbenika za odluku investitora gdje će investirati su porezni sustav i tehnološke i inovacijske sposobnosti tržišta koje gledaju - naznačio je Derča, navevši kao daljnje kriterije za odluku investitora kapacitete za istraživanje i razvoj, učinkovitost pravnih i regulatornih procesa, transparentnost propisa s odsustvom korupcije, državne poticaje za investitore i cijenu radne snage.

Još prošle godine, upozorio je Derča, u globalnim razmjerima 75 posto investitora bilo je optimistično oko daljnjeg investiranja, ove godine taj je pokazatelj 57 posto.

- Iako se može činiti da spomenuti pad optimizma nije velik, on je značajan, pogotovo za mala tržišta kao što je Hrvatska - komentirao je partner u Kearneyu. Upozorio je kako najveći dio stranih ulaganja u Hrvatsku dolazi u gospodarske djelatnosti s manjom dodanom vrijednošću kao što su prerađivačka industrija, nekretninski biznis i logistiku, dok je, istaknuo je, potrebno privući investicije u industrije s većom dodanom vrijednošću.

Kao mjere za privlačenje stranih investicija Derča je predložio formiranje klastera i uspostavu centara kompetencija, jačanje suradnje znanstvenih centara izvrsnosti s IT industrijom te primjenu istraživanja i inovacija u gospodarstvu. Ruža Tomić Fontana podsjetila je na nedavne preporuke AmChama Vladi za poboljšanje privlačenja izravnih stranih ulaganja koje su, istaknula je, lako provedive i u skladu s razvojnim planovima Hrvatske.

Prema podacima koje je iznio partner Kearneya za srednju i jugoistočnu Europu, izravna strana ulaganja u Hrvatsku u 2020. iznosila su milijardu i 300 milijuna dolara, u Mađarsku, primjerice, 4,1 milijardu dolara, Sloveniju 520 milijuna dolara, a u Srbiju 3,4 milijardu dolara. Najveća strana ulaganja zabilježena su u SAD-u, 156 milijardi dolara, i Kini, 149 milijardi dolara.

Komentirajući utjecaj najavljenog globalnog poreza na dobit od 15 posto na izravna strana ulaganja, Marko Derča izrazio je uvjerenje kako porez na dobit nije glavni problem porezne politike u Hrvatskoj kad je u pitanju privlačenje stranih ulaganja.

- Porez na rad je kritičan ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama u okruženju. To vidim kao veći problem od poreza na dobit, jer ne možete privući ulaganja u stručne i talentirane radnike s takvim poreznim opterećenjem - ocijenio je Derča, s kojim se složio i Josip Funda, dodavši kako unutar poreznog opterećenja na rad u Hrvatskoj veći pritisak postoji na bolje plaćena radna mjesta i plaće, nego što je, naveo je, prosječni porezni klin na plaće koji u nas nije tako izražen kao u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe. Ana Čulo podsjetila je da su u mandatu aktualne Vlade provedena četiri kruga porezne reforme sa smanjenjem poreznog opterećenja rada i kapitala.

- Ministarstvo financija radi na daljnjem poreznom rasterećenju rada, no nisam u poziciji govoriti o tome nešto više, to je pitanje za spomenuto ministarstvo - kazala je načelnica Sektora za investicije u Upravi za internacionalizaciju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Poslovnom ručku AmChama, uz stotinjak domaćih menadžera i gostiju Komore, nazočili su i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, predsjednica saborskog Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić i Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2021 15:31