‘Neiskusnom promatraču mogli bi izgledati kao supermarketi. Ali ne, ove zgrade su trenutno najveća priča svjetske ekonomije‘

Najveća priča koja se trenutno odvija u svjetskoj ekonomiji. Tim riječima naslovio je reportažu iz gigantskog podatkovnog centra pokraj Washingtona D.C. reporter Sky Newsa Ed Conway, skrenuvši odmah u uvodu pozornost na pogled koji se iz tamošnje zračne luke Dulles pruža na podatkovne centre.

- Ako ikada letite u Washington D.C., pogledajte kroz prozor dok slijećete u zračnu luku Dulles. Vidjet ćete razasute po poljima i šumama lokalnog područja niz ogromnih skladišta koja bi neiskusnom oku mogla izgledati kao supermarketi ili distribucijski centri. Ali ne, to su zapravo podatkovni centri, to je najveća koncentracija podatkovnih centara bilo gdje u svijetu - piše Conway.

Područje oko zračne luke Dulles, dodaje, ima više zgrada u kojima se nalaze računalni poslužitelji koji obavljaju izračune za obuku i pokretanje umjetne inteligencije (AI) nego bilo gdje drugdje. Budući da AI čini veliku većinu gospodarskog rasta u SAD-u do sada ove godine, to ovo mjesto čini izuzetno važnim, zaključuje Conway.

Skok od 300 posto

Ušavši u područje koje se naziva ‘Aleja podatkovnih centara‘, reporter Sky Newsa prvo je uočio velike dalekovode kao podsjetnik da je ogromna potrošnja električne energije jedna od ključnih odlika ‘aleje‘.

- Samo ovo malo područje, okrug Loudoun, troši otprilike 4,9 gigavata energije, više od ukupne potrošnje Danske. Taj se broj već utrostručio u posljednjih šest godina, a u nadolazećim godinama trebao bi se još više povećati - ističe Conway kojeg je ugostila tvrtka Digital Realty.

Riječ je o jednoj od najvećih tvrtki za podatkovne centre na svijetu. Pokreće poslužitelje koji pokreću gotovo sve glavne usluge umjetne inteligencije i oblaka na svijetu.

- Ako pošaljete zahtjev jednom od modela ili tražilica, velika je vjerojatnost da ste i sami nesvjesno koristili njihove strojeve. Njihova lokacija Digital Dulles, koja je trenutno u izgradnji, trebala bi trošiti gigavat energije, sa šest trafostanica koje će pomoći u osiguravanju te energije. Doista, troši otprilike istu količinu energije kao i velika nuklearna elektrana - napominje reporter Sky Newsa.

I u ‘utrobi‘ gigantskih podatkovnih centara, prema spomenutom izvoru, sve je podređeno energetici. Neka od velikih skladišta, navodi se, opremljena su redovima i redovima rezervnih generatora, koji osiguravaju da silicijski čipovi koji se okreću unutra nikada ne izgube snagu.

- Iako se ova tehnologija čini bestežinskom, ima ogromne fizičke zahtjeve. Zahtijeva izgradnju masivnih betonskih zgrada, od kojih svaka zahtijeva ogromne količine energije i vode kako bi se serveri hladili - komentira Conway kojem je omogućen pristup i u jedan od postojećih serverskih centara Digital Realtyja.

Ograničeni resursi

Reporter Sky Newsa prošao je više sigurnosnih kordona za prostorije dostupne samo uz identifikaciju otiska prsta.

- Vidjeli smo infrastrukturu potrebnu za rad tih AI čipova. Vidjeli smo Nvidia DGX H100 kako radi, u serverskom ormaru sposobnom usisati više energije od malog sela. Vidjeli smo cijevi za hlađenje koje ulaze i izlaze iz zgrade, kao i one koje dovode rashladnu tekućinu u same grafičke procesorske jedinice - navodi reporter Sky Newsa. Zaključuje kako razvoj umjetne inteligencije, iako se čini nečim što stiže niotkuda, počiva na fizičkim pretpostavkama čiji su ograničeni resursi glavna prepreka za razvoj AI-ja.

U tekstu se citira opaska ekonomista Jasona Furmana o tome da bi američko gospodarstvo jedva raslo u prvoj polovici ove godine kada bi se oduzeo doprinos umjetne inteligencije i srodne tehnologije. S druge strane, postavlja se pitanje hoće li SAD moći dovoljno brzo izgraditi elektrane kako bi potaknule ovaj procvat.

- Godinama je američka potrošnja energije ostala manje-više nepromijenjena. To se brzo promijenilo u posljednjih nekoliko godina. Sada su tvrtke za umjetnu inteligenciju davale velika obećanja o budućoj računalnoj snazi, ali to ovisi o mogućnosti uključivanja tih čipova u mrežu - upozorava Conway. Podsjeća na ocjenu glavnog ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda Pierre-Oliviera Gourinchasa da bi umjetna inteligencija mogla biti financijski balon.

- U trenutnom porastu tehnoloških ulaganja postoje odjeci dot-com procvata s kraja 1990-ih. Tada je bio internet... Sada je umjetna inteligencija. Svjedočimo rastu vrijednosti, procvatu ulaganja i snažnoj potrošnji na temelju solidnih kapitalnih dobitaka. Rizik je da će s jačim ulaganjima i potrošnjom biti potrebna stroža monetarna politika kako bi se obuzdali pritisci na cijene. To se dogodilo krajem 1990-ih - komentirao je Gourinchas.

Zastrašujući scenarij

Sugovornica Sky Newsa, Helen Toner, izvršna direktorica Centra za sigurnost i nove tehnologije u Georgetownu i bivša članica odbora OpenAI-a, upozorava kako nitko ne zna koliko će umjetna inteligencija dalje napredovati. To je, dodaje Toner, zastrašujuće jer nitko zapravo ne zna koliki će ekonomski rast iz toga proizaći.

- Trendovi su svakako bili da sustavi umjetne inteligencije koje razvijamo s vremenom postaju sve sofisticiraniji i ne vidim znakove da će se to zaustaviti. Mislim da će se nastaviti razvijati. Ali pitanje je koliki će rast produktivnosti to stvoriti? Kako će se to usporediti s apsolutno zapanjujućim ulaganjima koja se danas događaju? - pita se izvršna direktorica Centra za sigurnost i nove tehnologije.

Bilo da se radi o novoj industrijskoj revoluciji ili balonu, ili o oboje, neosporno je da je umjetna inteligencija ogromna ekonomska priča s golemim implikacijama i za energiju, i za materijale, i za radna mjesta. Samo još ne znamo koliko ogromna, zaključuje reporter Sky Newsa.