MARTINA DRVAR

‘Pod moratorijem je još 25 milijardi kuna kredita, što je 20.000 kreditnih partija‘

Viceguvernerka HNB-a zadužena za nadzor banaka objašnjava zašto Covid score smatra tako važnim, te najavljuje što se može očekivati po pitanju moratorija kredita, ali loših kredita
Martina Drvar, viceguvernerka HNB-a
 Marko Miscevic/Cropix

Kao ogledan primjer transparentnosti, adekvatne komunikacije i optimizma, tri uvjeta javnih politika potrebnih za osiguranje investicija u zemlji, viceguvernerka Martina Drvar nedavno je navela izračun Covid scorea na Fininom portalu Mjere, u čijoj je izradi i sama sudjelovala. Za Jutarnji list objašnjava zašto tu procjenu pogođenosti poduzeća u pandemiji, nužnu bankama za odobravanje kredita, smatra tako važnom, što se može očekivati po pitanju moratorija kredita, ali loših kredita u slučaju poduzeća koji ih neće moći vratiti.

Zašto smatrate da je bilo tako važno uspostaviti taj scoring sistem?

- U samo sedam dana od proglašavanja globalne pandemije, 19. ožujka, HNB je u brzom dogovoru s poslovnom zajednicom uspio prilagoditi svoj regulatorni okvir za banke. Neovisno o strogim epidemiološkom uvjetima, željeli smo što jednostavnije i brže organizirati odobravanje moratorija na plaćanje njihovih financijskih obveza. Prema izvještaju EBA-e, upravo su u nas moratoriji odigrali ključnu ulogu u reprogramiranju dugova klijenata pogođenih pandemijom – u Njemačkoj i Finskoj tek 60 posto reprograma odnosilo se na moratorije, u Hrvatskoj 100 posto. U jeku krize, polovicom 2020., na 100 kuna odobrenih kredita 15 kuna je bilo pod moratorijem, odnosno 49 milijardi kuna. Razlog tomu je i to što je Hrvatska u odnosu na druge države članice imala najmanji udio javnih garancijskih shema. Od 13 milijardi kuna javnih potpora poduzećima pogođenim pandemijom, samo 88 milijuna kuna odnosilo se na garancije. Godinu dana kasnije, krajem ožujka 2021., pod moratorijem je još 25 milijardi kuna kredita što predstavlja oko 20 tisuća kreditnih partija. Sve to dokazuje kako je usklađeno postupanje Ministarstva financija i HNB-a osiguralo stabilan financijski okvir gospodarstvu uz zadržavanje stabilnosti poslovanja banaka u Hrvatskoj. Sve je to bilo moguće jer su hrvatske banke ovu krizu dočekale uz iznimno visoke razine kapitala i likvidnosti osiguranih u prethodnim godinama.

Što bi se dogodilo da moratoriji nisu 'regulatorno priznati'?

- Svi krediti koji nisu naplaćeni u skladu s temeljnim pravilom naplate kredita u roku od 90 dana moraju biti evidentirati kao loši, a banke bi po njima trebale priznati i gubitke. Stoga se banke ne bi baš jednostavno odvažile na odobravanje moratorija, što bi u nezavidan položaj postavilo njihove klijente čiji su prihodi jednostavno prestali pritjecati. U toj neizvjesnosti stvorila bi se financijska nestabilnost i nered u društvu, neminovna napetost između onih koji duguju i onih koji potražuju. Bilo je važno što prije podesiti pravila naplate kredita na način koji odgovara pravilima bankovnog poslovanja, a istovremeno štiti klijente pogođene odlukama o lockdownu. Nastavno na naš prilagođen regulatorni okvir, Fina je u rekordnom roku od pet tjedana ustrojila portal Mjere na koji su se ti klijenti banaka mogli centralizirano prijaviti: naime, njihova prijava za odobrenjem moratorija, za odobrenjem refinanciranja ili za odobrenjem likvidnosti podijeljena je s tog portala sa svim bankama u kojima su imali dugovanja ili od kojih su htjeli zatražiti financiranje. Konačno, krajem travnja 2020. Fina je počela izračunavati i Covid score (CS), bitan za dokumentirano prepoznavanje poduzetnika čija je mogućnost ostvarivanja prihoda, likvidnost, bila ugrožena pandemijom.

Njegov je smisao dokazati pogođenost pandemijom?

- Sve se svodilo na dokazivanje pada prihoda – zaključak svih dionika dogovora o pandemijskim regulatornim pravilima bilo je pomoći klijentima čija je financijska likvidnost bila ugrožena, ali ne i poslovni model. U trenutku krize pad prihoda bio je najjednostavniji pokazatelj u smislu njegove brze provjere u odnosu na prošlost i kao projekcija budućnosti, jer su poduzetnici pozvani da u CS-u podijele i svoje prognoze glede budućih prihoda, ugovorenih poslova.

Je li Covid score opravdao svoju svrhu. Koliko je poznato, bilo je i nekih zloporaba?

- CS sustav opravdao je svoju svrhu jer služi kao alat koji bankama olakšava odluku o tome treba li odobriti određeni zahtjev za mjerom ili ne. Cijeli sustav je transparentan s obzirom na to da su svi zahtjevi centralizirani, a kroz infrastrukturu Fine povezane su institucije davatelji mjera - banke, HBOR i HAMAG BICRO - kao i institucije izvori podataka o subjektima tražiteljima mjera - Porezna uprava i HZMO. Postignuta je i automatizacija kod razmjene podatka i dostupnosti podataka iz sustava, uspostavljen je i izvještajni sustav za HNB i Ministarstvo financija o ugroženosti subjekata koji su podnijeli zahtjeve za mjerama. Svrha Covid scorea bila je i ostaje da u jednoj ocjeni osigura brzo odlučivanje u svim fazama gospodarske krize izazvane pandemijom. Kako se turistička sezona pokazala zadovoljavajućom, većina kreditnih obveza nastavila se ispunjavati i više nije bilo potrebe za moratorijima, što opravdava i manju zainteresiranost poslovnih subjekata za prijavu na portal Mjere tijekom tog razdoblja. Svi smo mislili da smo pobijedili pandemiju, pa čak su i na razini EU obustavljeni povlašteni tretmani regulatornih moratorija, bili smo se spremali za veliko pospremanje bilanci banaka i zbrajanja financijskih žrtava pandemije. Nismo bili u pravu: već u prosincu 2020. EU ponovno aktivira povlašteni tretman regulatornih moratorija, ovaj put zadnji put: pravila kažu da se povlašteni tretman smije primijeniti samo ako kumulativno trajanje regulatornih moratorija ne prelazi devet mjeseci od dana odobrenja moratorija, a banke su zadnje pandemijske moratorije mogle dodijeliti zaključno s krajem ožujka 2021.

Mnoga su poduzeća sada zabrinuta zbog toga što im istječu moratoriji na otplatu kredita, pa im preostaju tek razgovori s bankama na 'individualnoj osnovi'. Kakva je vaša komunikacija s bankama po tom pitanju?

- U trećoj fazi, nakon, nadamo se, zadnje faze pandemije prije postizanja sustavno kritične cijepljenosti stanovništva, banke trebaju procijeniti je li pandemija trajno narušila održivost poslovnog modela klijenta, odnosno jesu li prihodi klijenta oporavljeni te ima li dostatnu likvidnost i je li nastavak prihoda osiguran interesom za njegove usluge i proizvode. Tu regulator malo može napraviti, regulativom smo dosad omogućili nesmetano odobravanje moratorija i refinanciranja, ali HNB ne može na individualnoj osnovi rame uz rame s bankama provoditi procjenu opstojnosti poslovnih modela njihovih klijenata poslije pandemije. To nismo radili niti nakon prošle financijske krize. Međutim, ono što smo mogli i jesmo napravili jest da smo podzakonskim propisom propisali da banke trebaju za sve mjere prema pandemijom pogođenim klijentima dokumentirati i CS-om, a kako bismo im osigurali dodatni, početni alat za mjerenje kreditne sposobnosti dužnika pogođenih pandemijom. Po tome smo prethodnica u europskim supervizorskim krugovima.

Što je razlog tome?

- Evidentno je prema izvješću EBA-e s polovine prošle godine da nove dugove klijenata iz pogođenih sektora valjati podržati daljnjim mjerama javnih garancija, kao što su to u velikoj mjeri učinile pandemijom snažno pogođene Francuska, Španjolska i Italija. Znamo da je Vlada RH već izglasala odluku tešku 1,5 milijardi koja predviđa da HBOR i HAMAG-BICRO bankama izdaju državna jamstva po osnovi kredita koje su banke odobrile prihvatljivim poduzetnicima-pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost u sektoru turizma i/ili sporta. CS može pomoći u ovoj i drugim inicijativama ocjene 'prihvatljivih' pravnih i fizičkih osoba za dodjelu tih mjera potpore.

Što smo sve morali objasniti ESB-u

Kako je kriza značajno smanjila i profitabilnost banaka, što zbog većih rezervacija za potencijalne gubitke, što zbog pada prihoda od kamata, još se više govori o toj nužnoj transformaciji njihova poslovanja. Što biste im vi preporučili?

- Unatoč padu profitabilnosti u 2020., hrvatske banke su među najprofitabilnijima u EU, s povratom na prosječnu imovinu od 0,6 kuna na 100 kuna, a ujedno imaju i najveću pokrivenost rizične imovine kapitalom u iznosu od 25 kuna na 100 kuna. Sve im to omogućuje da uđu u rješavanje posljedica ove pandemijske krize spremne, sa svim troškovima koje ona nosi: troškovima nenaplativih kredita koji će se tijekom 2021. godine dodatno realizirati slijedom individualnih procjena kreditnog rizika, ali i povećanjem troškova digitalizacije. Stoga je izvjesno da će u sklopu poslovanja koji je strogo reguliran, a kako bi bile u stanju konkurirati novim tehnološkim rješenjima posrednika koji tek počinju zavoditi njihove klijente, banke morati naći zadovoljavajuću ravnotežu između sigurnosti, profitabilnosti i konkurentnosti svog poslovanja.

S obzirom na proces ulaska u eurozonu, kako to izgleda iz perspektive supervizije poslovanja banaka?

- Početkom 2020. godine HNB je bio na pola puta priprema za ulazak u ERM II, čekaonicu ulaska u europodručje, odnosno uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ESB), što je bio preduvjet za ERM II. Bliska suradnja znači uspostavu zajedničke supervizije s ESB-a - puna suradnja bit će uspostavljena kad RH uđe u europodručje. Prije uspostave te suradnje bilo je potrebno provjeriti kvalitetu imovine naših banaka, a i naše supervizorske prakse i ustroj u HNB-u. Preustroj supervizije u HNB-u, u skladu s organizacijom ESB-a, napravili smo još 2019., no za potrebe provjere bilance naših banaka kolegama iz ESB-a trebalo je u 2020., među ostalim, objasniti nagodbu Agrokora, sporove za kredite u švicarcima i način procjenjivanja vrijednosti nekretnina. U mikro smislu početkom 2020. analizirali smo kreditne rizike gotovinskih nenamjenskih kredita koji su brzo rasli i čija se kvaliteta počela kvariti, a na makro razini kako odljev radnika iz Hrvatske utječe na mogućnost gospodarskog rasta. Ipak, sve zacrtano za 2020. smo uspjeli i ostvariti. Zajednička supervizije naših banaka počela je 1. listopada prošle godine.

Iznos loših kredita mogao bi doseći osam posto

Nedavno ste izvijestili kako je pogoršana "kvaliteta izloženosti" preostalih kredita koji su u moratoriju. U kojoj je to mjeri prisutno i kakve su vam sada procjene o rastu loših kredita?

- Prema trenutnim prognozama samih banaka, na kraju 2020. na 100 kuna odobrenih kredita sedam ih je bilo pod moratorijem, a oko 80 posto moratorija isteći će polovicom 2021. Tada bi se iznos nenaplativih kredita mogao povećati sa sadašnjih 5,4 posto na oko 8 posto s izglednom perspektivom da se do 2023. vrati na razinu otprije pandemije. Međutim, najvažnije je napomenuti kako nas zbog visoke kapitaliziranosti banaka takav slučaj ne treba zabrinjavati. Svjedoči tome i činjenica da nam je unatoč pogoršanom pokazatelju gospodarskog rasta, prema kreditnim agencijama očuvan stabilan rejting upravo zbog unaprijeđenog institucionalnog kapaciteta te institucionalnih politika čime se ušlo u kritičnu fazu uključivanja u euro područje i smanjenja rizika duga u stranoj valuti.

U kojoj bi mjeri taj trend mogao povećati averziju prema riziku? Kada je riječ o novom kreditiranju, sada su banke najviše usmjerene na državu i stambene kredite. Kakve trendove očekuje u idućem razdoblju?

- Banke bi moglo ohrabriti da iscrpnije počnu kreditirati poduzeća poduzimanje sveukupne strukturne gospodarske reforme, interes za izravna inozemna ulaganja te kvaliteta poslovnih planova poduzeća, odnosno njihova mogućnost brze prilagodbe poslovanju u uvjetima velike neizvjesnosti, ali i velikih prilika. Središnja banka dobro je odgovorila na krizu, osigurala čekaonicu u europodručje čime će se uvelike smanjiti valutni rizik i transakcijski troškovi poslovanja u Hrvatskoj, osigurala adekvatan regulatorni okvir podržan CS-om kao inicijalnom mjerom pogođenosti klijenata banaka pandemijom. Banke na računima kod HNB-a imaju zavidnu razinu likvidnosti slobodnu za kreditiranje gospodarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2021 08:02