Od početka ove godine vrijednost Crobexa 10 povećana je oko devet posto, uključujući dividende, a pobjednici šire regije su slovenski SBITOP s rastom od 21 posto i rumunjski BET 17 posto. - To je relativno kratak period i vrijednosti treba promatrati više kao zanimljivost nego kao mjeru atraktivnosti tržišta. Za ovo drugo radije naglašavamo dividendni prinos ili odnos cijene i zarade (P/E) - napomenuo je Đivo Pulitika, fond manager InterCapital Asset Managementa, prezentirajući hrvatsko, slovensko i rumunjsko tržite kapitala na dvodnevnoj investicijskoj konferenciji Zagrebačke i Ljubljanske burze "CEE Investment Opportunities".
Na slovenskoj burzi dvije najuspješnije dionice od početka godine bile su dionica Nove Ljubljanske banke s rastom od 37 posto i dionica Telekoma Slovenija, čija je vrijednost porasla 24 posto. U Rumunjskoj predvodi telekomunikacijska kompanija Digi s rastom dionice od 49 posto, te Sphera s dionicom čija se vrijednost povećala 39 posto.
Kada je riječ o hrvatskom tržištu, od početka godine najatraktivnijom se pokazala dionica Končara, koja je porasla 37 posto, a slijede dionice HPB-a s rastom od 20 posto, HT-a s rastom od 16 posto, Valamara s povećanjem od 11 posto...
- Končar je ove godine najbolji, a bio je među boljim dionicama i lani, kada je na prvom mjestu bila Podravka s udvostručenom vrijednosti. Rezultati koje Končar ostvaruje svakako opravdavaju cijenu. Operativna mu se dobit, primjerice, gotovo udvostručila na godišnjoj razini. Uz to, rast kompanije djeluje održivo, po nižim stopama, na što upućuju informacije o ugovorenim poslovima za budućnost - pojašnjava Pulitika.
No, problem Končara i većine naših dionica je manjak likvidnosti, odnosno ulagačima nedovoljno razvijeno i atraktivno tržište. Poticaj tome trebala bi dati i konferencija Zagrebačke burze koja se već deset godina odvija u Zagrebu, "kao mjesto susreta" slovenskih, hrvatskih i međunarodnih investitora te vodećih izdavatelja dviju burzi. Na ovogodišnjoj je konferenciji, uz hrvatske i slovenske kompanije, sudjelovala i jedna kompanija uvrštena na Bukureštansku burzu.
U odnosu na 2008./2009. godinu, krizna vremena koja su se mnogim malim ulagačima zamjerila kada su mnoge kompanije bile prezadužene i plaćale gotovo nevjerojatne valuacije (70 do 80 puta dobit), Pulitika smatra da je stanje na regionalnom tržištu danas neusporedivo bolje. "Relativne cijene" jako su atraktivne: odnos cijene i dobiti koje ostvaruju kompanije u Sloveniji i Rumunjskoj je ispod 10, a u Hrvatskoj oko 13, što je među najnižim u široj regiji, a pogotovo u odnosu na razvijena tržišta. Također, većina kompanija u burzovnim indeksima više nije jako zadužena, a novac koji kreiraju kroz poslovanje mogu usmjeriti u daljnji rast i investicije ili isplatu dividende. Zašto onda ne dolazi više kapitala u regiju da podigne valuacije na više razine?
- Oni koji najbolje poznaju naše tržište, mi sami, prvi bismo trebali prepoznati te mogućnosti, ali prisutna je velika nesklonost ulaganju u dionice. Naši ljudi preferiraju novac držati u bankama, a ako kupuju dionice, sve češće sudjeluju na američkom tržištu. Veliki institucionalni investitori, u prvom redu ‘mirovinci‘, već su poprilično izloženi, pa i ograničeni za daljnja ulaganja. Na kraju, ostaju strani investitori, ali njih u regiji ima malo - objašnjava Pulitika. Smatra da je nekoliko razloga za to, a među njima su niska likvidnost i slabo poznavanje regije, pa bi, uz ostalo, trebalo više poraditi na promociji tržišta.
Kao dobar primjer navodi Rumunjsku, koja je svojedobno osnovala fond s udjelima u velikom broju kompanija, od energetskih do banaka. Fond je podijeljen na udjele u kojem su Rumunji postali suvlasnici i uvršten je na burzu. Uz to, raspisali su tender za upravitelja i odabrali Franklin Templeton, jednog od poznatijih globalnih upravitelja koji je tome pristupio vrlo profesionalno. Puno su uradili na promoviraju rumunjskog tržišta kapitala i same zemlje, motivirali su investitore da dođu i upoznaju kompanije. Taj je proces trajao desetak godina, objašnjava Pulitika, i do danas su prodali većinu udjela. Valuacija, mjerena kao odnos cijene i zarade (P/E), povećana je s dva do tri puta na devet.
Uz ostalo, Rumunjska je lani imala treći najveći IPO u svijetu s kompanijom Hidroelectrika, a dnevna likvidnost sada se kreće od 10 do 20 milijuna eura. U isto vrijeme u Hrvatskoj i Sloveniji vrlo je skromna, milijun do dva eura. Veća likvidnost, naravno, važna je za nove kompanije koje razmišljaju o odlasku na burzu. Jer, kako ističe Pulitika, "smisao burze nije samo da zaradi nekoliko ulagača koji tamo trguju nego i da kompanije mogu doći do kapitala".