Visoki trgovački sud je odbio žalbe osam banaka u slučaj 'švicarac' i potvrdio je presudu Trgovačkog suda iz 2013. godine kojom su banke povrijedile interese korisnike kredite tako da su zaključivale "ništetne i nepoštene" ugovorne odredbe u ugovorima o kreditima vezanim uz švicarski franak. Sama presuda donesena je na 70-tak stranica, a njome je u suštini potvrđena prvostupanjska presuda suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radovana Dobronića.
Pozivajući se na tu presudu, u obrazloženju Visokog trgovačkog suda stoji da su banke sklapale ugovore o kreditima, a da prethodno nisu korisnike "u cijelosti informirale o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljenoj na potpunoj obavijesti..."
Također, banke su povrijedile kolektivne interese i prava potrošača na način da su mijenjale kamate stope, a da s potrošačima nisu pojedinačno pregovarale, niti ugovorom utvrdile egzaktne parametre. Tada im je bilo naloženo da u roku od 60 dana ponude potrošačima izmjenu ugovorne odredbe kojom je određeno da je iznos glavnice vezna uz švicarski franak, a kamatna stopa promjenjiva na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen u fazi korištenja kredita iz uz fiksnu kamatnu stopu, a u postotku koji je bio izrijekom naveden u ugovoru.
- Sud navodi da čak i da je tužbeni zahtjev odbijen, banke imaju obvezu pristupiti izmjeni ugovora i teret aprecijacije bez presedana raspodijeliti na nov, pravičan način. odbijanjem pristupiti postupku izmjene ugovora na temelju klauzule rebus sic stantibus po ocjeni suda tužene banke potvrđuju da se postupaju u doboj vjeri, stoji u presudi.
Kada je prvi put odlučivao u ovom slučaju VTS je valutnu klauzulu proglasio zakonitom, ali Udruge Potrošač i Franaka su se obratile Ustavnom sudu koji ga je vratio na ponovno odlučivanje. Drugi put VTS je odlučio drugačije. Bankama sada ostaje na raspolaganju žaliti se Vrhovnom sudu.
Dok se neslužbeno može čuti kako su banke potpuno konsternirane odlukom VTS-a, u Udruzi Franak proglasili su konačnu pobjedu. Kako je kazao Denis Smajo, nakon što je presuđena ništetnost kamatnih stopa, sada je to i valutne klauzule u švicarcima, što znači da građani privatnim tužbama mogu tražiti kompletnu ništetnost ugovora o kreditima u švicarskim francima. Za banke bi to moglo značiti trošak od 10 do 15 milijardi kuna. M.K.