PLINSKA SIGURNOST

Plina ima dovoljno, ali po kojoj cijeni? Ova godina definirat će odgovor na to pitanje

Za Svijet energije piše savjetnik Uprave Prvog plinarskog društva Zvonimir Šibalić

Zvonimir Šibalić, savjetnik Uprave PPD-a

U jeku energetske krize u medijima su se često čule izjave analitičara u kojima su iskazivali bojazan da Europa neće imati dovoljno plina. Strah je bio razumljiv. Prirodnim plinom se opskrbljuju domaćinstva, industrija i elektrane, što ga čini nezamjenjivim dijelom energetske infrastrukture svake zemlje. Stabilna opskrba prirodnim plinom osigurava kontinuitet proizvodnje, grijanja i temelj je za ekonomski razvoj, a njegova cijena često je ključ koji definira konkurentnost europskih gospodarstava.

Kod plina je, dakle, uvijek pitanje stabilnosti opskrbe i cijene. Za opskrbu zasad nema straha, ali je Hrvatska pravilnim potezima može dodatno učvrstiti.

Europa je pokazala da može pronaći nove izvore plina i nadomjestiti opskrbu iz Rusije. U tom europskom mozaiku Hrvatska ima važnu ulogu i čak se u trenutnim geopolitičkim previranjima nalazimo u povoljnijem položaju od ostalih. Naša zemlja raspolaže s dva operativna prekogranična interkonektora koji nas povezuju sa Slovenijom i Mađarskom, a koji posjeduju dovoljan kapacitet za zadovoljavanje potreba cijelog tržišta. Ovi interkonektori omogućavaju nam iskorištavanje prednosti trenutno niskih cijena na prezasićenim tržištima u regiji. Isto tako, imamo i skladište prirodnog plina Okoli koje nam omogućava efikasno pokrivanje sezonskih potreba tijekom zime i dnevno uravnoteženje transportnog sustava, a u tijeku je i gradnja skladišta u Grubišnom Polju koje će dodatno povećati fleksibilnost i pouzdanost cijelog sustava.

Važnost LNG terminala ne treba posebno naglašavati. Prvi put naša mala "točka na karti" postala je globalno važna. Pozicionirani smo na početku lanca opskrbe, suprotno od prethodne uloge, kada smo bili posljednja karika u lancu opskrbe plinovodima. Ne smije se zanemariti ni domaća proizvodnja prirodnog plina koja, unatoč višegodišnjem opadanju, pokazuje znakove revitalizacije zahvaljujući povećanju proizvodnje iz postojećih i novootkrivenih nalazišta. Sve ove činjenice ukazuju na to da je sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj na visokoj razini, što istodobno pridonosi stabilnosti i sigurnosti susjednih zemalja povezanih s našim sustavom.

Ako gledamo u bližu budućnost, plin i dalje zadržava svoju ulogu u energetskom miksu kontinenta. Glavni izazov koji prati najraširenije obnovljive izvore energije leži u njihovoj nedovoljnoj usklađenosti s potrošačkim krivuljama. Bez efikasnih rješenja za skladištenje nije moguće zadovoljiti potrebe potrošača. Prirodni plin, zahvaljujući postojećoj infrastrukturi i svojoj fleksibilnosti, ističe se kao idealan kandidat za tranzicijsko gorivo koje bi komplementarno djelovalo s obnovljivim izvorima energije.

Potvrda ispravnosti tog stava vidljiva je i u najavi energetske strategije Njemačke koja uključuje planove za gradnju novih plinskih elektrana ukupne snage 10 gigavata. Cilj ovih elektrana nije samo uravnoteženje domaćeg energetskog sustava nego i pružanje usluga uravnoteženja energetskih sustava susjednih država. Dodatna prednost je mogućnost njihove buduće konverzije na vodik, čime se otvaraju nove perspektive za korištenje ovakve infrastrukture. Prema sličnom principu, Hrvatska bi mogla, primjerice, prilagoditi svoju termoelektranu u Rijeci.

Pametni pristup proširenja plinske infrastrukture, koji je dokazan kod LNG-ja, moramo nastaviti. Uz dodatno povećanje kapaciteta i proširenje izvoznih kapaciteta prema susjednim državama, važno je nastaviti inicijativu povezivanja Hrvatske s TAP sustavom. Takav potez omogućio bi direktan pristup obilnim količinama plina s tržišta Turske i Grčke, dodatno bi utvrdio sigurnost opskrbe, a time i financijske benefite za zemlju i zahvaljujući prihodima od tranzita plina i temelju niže cijene energenata. Nekoliko faktora imat će odlučujući utjecaj na cijenu.

U kratkoročnoj perspektivi, ne očekuju se promjene cijena tijekom ljeta. Skladišta su puna, što rezultira manjom potrebom za dodatnim utiskivanjem, a prema tome i smanjenjem potražnje. Bez većih geopolitičkih utjecaja, ne vide se značajni razlozi za povećanje cijena do kraja ove godine.

No, superizborna godina u Europskoj uniji i SAD-u mogla bi značajno utjecati na buduća kretanja cijene plina. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, "kriza troškova života" postala je dominantna na europskoj političkoj agendi. S rastućim cijenama energije, hrane i drugih resursa, mnoga kućanstva i industrije našle su se u problemima koji postaju politički prioritet. Slična je situacija i s druge strane Atlantika, gdje će američki predsjednički izbori potencijalno značajno utjecati na politiku izvoza LNG-ja iz SAD-a, koji dominantno opskrbljuje europski kontinent. Nedavno je Bidenova administracija donijela odluku o pauziranju izdavanja licenci novim objektima za izvoz LNG-ja, a svaka promjena u politici izvoza LNG-ja s ciljem jačanja američke ekonomije značajno utječe na formiranje cijena plina na europskom tržištu. Prošlost je pokazala da već i same izjave predsjedničkih kandidata mogu utjecati na porast cijena na burzama. U tom kontekstu umirujuće su najave Katara o značajnom proširenju kapaciteta izvoza LNG-ja koje bi mogle djelomično kompenzirati odluke američke administracije.

Dodatni element koji će utjecati na tržišta naše regije, a o kojem se ne govori dovoljno, situacija je s tranzitom ruskog plina kroz Ukrajinu. Trenutni ugovor o tranzitu istječe na kraju godine, a ako se ne nastavi, stvara se nova potreba za plinom u regiji. Potražnja, dakako, diže cijenu, kao i potencijalni veći troškovi transporta, a svaka odluka o daljnjem uvozu plina iz Rusije sigurno neće proći bez političkih kontroverzi - pogotovo u politički osjetljivo izborno vrijeme.

Dakle, iako je situacija kratkoročno povoljna i po pitanju opskrbe i pitanju cijena, u ovoj godini očekuje nas niz odluka koje bi mogle dugoročno definirati cijene plina u Europi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. svibanj 2024 16:23