Ilustracija
 Neja Markicevic / CROPIX
Bikini statistika

Plaće i mirovine: Kako je DZS donio uštede proračunu

Promjena metodologije dovela je do toga da su prosječne plaće povećane za nekoliko stotina kuna
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 30. kolovoz 2020. 14:35

U prvoj polovici godine prosječna neto plaća nominalno je bila 2,2 posto veća nego u istom razdoblju lani, a realno, kada se uključi inflacija, 1,7 posto. U istom je razdoblju prosječna bruto plaća nominalno povećana 2,1 posto, a realno 1,6 posto. Od ožujka ove godine DZS je promijenio metodologiju izračuna plaća, proširivši obuhvat na zaposlene koji, primjerice, ne rade puno radno vrijeme, na mlade koji koriste državne olakšice te na neoporezive primitke koje je isplaćivao dio poslodavaca.

U DZS-u smatraju da se prosječna plaća odnosi na sve one koji su primili plaću pa je korisno iskazivati i neoporezive primitke po broju zaposlenih. Promjena metodologije dovela je do toga da su prosječne plaće povećane za nekoliko stotina kuna, ali i da su rasle upola sporije nego što su to pokazivali prijašnji podaci. To je postignuto zato što je novu metodologiju DZS primijenio i na primanja u prošloj godini, uz objašnjenje da je to korektno kako bi se izbjegao prekid u seriji.

Hanza Media

Iako novi izračun daje realniji prikaz iznosa prosječnih plaća, neovisno o formi zaposlenja i isplata primanja, on ima i druge, za mnoge neželjene reperkusije. Kako je plaća jedan od faktora prema kojem se računa usklađivanje mirovina, a koje se provodi dva puta godišnje, novi izračun prilično je razljutio predstavnike umirovljeničkih udruga. Pozivajući se na prijašnje brojke koje su pokazivale rast bruto plaća od 4,4 posto i pad potrošačkih cijena od 0,2 posto, bivši saborski zastupnik Željko Šemper izračunao je da bi novo usklađivanje trebalo donijeti rast mirovina od tri posto (75 kuna).

No, HZMO je objavio da će stopa usklađivanja iznositi 1,41 posto (35 kuna), a trebalo bi biti isplaćeno s mirovinom u rujnu. Usklađivanje u travnju, pak, iznosilo je 0,7 posto. Nezadovoljan onim što pokazuje nova metodologija, saborski zastupnik Silvano Hrelja najavio je da će tražiti neovisnu ekspertizu. Iako ministar financija Zdravko Marić stalno ističe da su isplate mirovina neupitne i da se samo one neće smanjivati, činjenica jest da, ma kako male, one zauzimaju velik dio proračuna. Ove su godine planirane u iznosu od 41,7 milijardi kuna ili gotovo 30 posto proračuna. Stoga je itekako važno povećavaju li se 3 ili 1,41 posto. Na godišnjoj razini razlika iznosi oko 650 milijuna kuna.

Linker
27. srpanj 2021 00:12