KOLEKTIVNI UGOVORI

‘Plaća u toj djelatnosti 20 posto niža od državnog prosjeka? Nema šanse da je tako...‘

Središnja banka ima projekt koji bi nam trebao rasvijetliti kako se kreću plaće po kolektivnim ugovorima
 Niksa Stipanicev/Cropix

Kako se u Hrvatskoj kreću plaće koje su uređene kolektivnim ugovorima? Takve podatke hrvatska službena statistika nema, ali Hrvatska narodna banka proljetos je pokrenula projekt koji bi nam trebao osvijetliti taj teren.

To bi pružilo i neku indikaciju o tome je li, s obzirom na dosadašnje iskustvo, realno očekivati da bi raširenija praksa kolektivnog pregovaranja, posebno na razini cijelih sektora, mogla rezultirati rastom plaća. Imali bismo dodatne pokazatelje o trendovima, kao u drugim članicama EU, uz one o kretanju minimalne plaće, koja je ove godine narasla na 4250 kuna bruto, te o kretanju prosječne isplaćene plaće u pravnim osobama, koja je ljetos dosegnula oko 7000 kuna neto, odnosno 9500 kuna bruto.

Kako su nam odgovorili iz HNB-a, koji je jedan od nositelja službene statistike u Hrvatskoj, oni provode razvojnu aktivnost koju su nazvali "Izrada eksperimentalnih pokazatelja kretanja plaća obuhvaćenih režimom kolektivnih ugovora", a metodološki okvir istraživanja definira se na temelju preporuka i radnih materijala Europske centralne banke (ECB).

Kao glavni izvor podataka za razvoj izračuna HNB koristi podatke iz više izvora, navode, a među njima je najvažniji Baza kolektivnih ugovora Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). U ožujku su potpisali sporazum o suradnji na području ažuriranja, razvoja i korištenja podataka iz te baze, a trenutno u HNB-u "intenzivno rade na izradi metodologije i prateće programske podrške te, u suradnji sa SSSH-om, na osiguravanju punog obuhvata Baze kolektivnih ugovora SSSH-a (unos nedostajućih kolektivnih ugovora od 2015. nadalje)".

Dosadašnji pokazatelji

Na pitanje o dosadašnjim nalazima dobili smo odgovor da nakon samo šest mjeseci korištenja Baze kolektivnih ugovora SSSH-a "još nije dosegnut razvojni stupanj aktivnosti u kojem bi bio moguć izračun i provjera vjerodostojnosti eksperimentalnih pokazatelja kretanja plaća obuhvaćenih režimom kolektivnih ugovora".

U Hrvatskoj ne postoji redovita dinamika kolektivnog pregovaranja, dakle da se svake dvije ili tri godine važne odredbe ugovora vezane za plaću ažuriraju u skladu s kretanjima na tržištu, a stručnjaci ocjenjuju da zapravo i nemamo sustav, nego svaka industrija i poduzeće pregovaraju u vlastitom ritmu. Ujedno postoji raširena praksa kolektivnih ugovora na neodređeno vrijeme, a u 40 posto svih ugovora plaća nije precizno definirana. Čini se stoga da će i posao HNB-a biti prilično zahtjevan.

Pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima je oko 50 posto, a posebnu pozornost zavređuje onaj u graditeljstvu, koje na granskoj razini redovito pregovara već 30 godina, te ga država proširuje kako bi, barem teoretski, bio primjenjiv na sva poduzeća u sektoru. On detaljno regulira minimalne plaće u deset kategorija, a redovito se i korigira. Do sada, doduše, inspektori rada nisu provjeravali kako se odredbe iz kolektivnog ugovora vezane uz plaću zaista primjenjuju, ali donošenjem izmjena Zakona o minimalnoj plaći, koje su u proceduri, to bi se trebalo promijeniti.

Velika očekivanja

- Od toga puno očekujemo - komentira predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasenka Vukšić. Objašnjava da imaju deset glavnih skupina za minimalnu plaću u sektoru vezanih uz složenost poslova - prva skupina nekvalificiranih radnika kreće od 4200 kuna bruto, za kvalificiranog radnika to je 6000 kuna, a u zadnjoj skupini plaća, za voditelje projekata i rukovoditelje sektora, definirana je na 11.130 kuna bruto. To je ažurirano u rujnu 2020.

Druga je stvar što se s plaćama realno zbiva na terenu, gdje se često kvalificirani radnici prijavljuju na minimalac, kao NKV radnici, pa im se onda razlika doplaćuje "na ruke", ili dio poslodavaca neto primanja radnika pumpa terenskim dodacima i neoporezivim nagradama. To, naravno, službena statistika koju će voditi HNB ne može registrirati, ali mogu inspektori. Kako kaže Jasenka Vukšić, trenutno ispada da je prosječna plaća u graditeljstvu 20 posto niža od državnog prosjeka, "a nema šanse da je tako".

Od 600 kolektivnih, većina njih su 'kućni'

U Hrvatskoj nema jedinstvene i cjelovite baze kolektivnih ugovora, a ona koju vodi SSSH nastala je u projektu koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda 2014. i 2015. godine. Od onda, međutim, nije redovito ažurirana. Baza omogućava praćenje i analizu sadržaja kolektivnih ugovora putem stotinjak varijabli. Procjena je da u Hrvatskoj ima oko 600 važećih kolektivnih ugovora, a većina su tzv. kućni, na razini kompanija, dok je broj granskih ili sektorskih ugovora skroman, ali oni pokrivaju velik broj radnika, uglavnom u javnom sektoru; u realnom sektoru postoje trenutno dva, za graditeljstvo i ugostiteljstvo. Zadnja procjena iz 2014. kaže da je pokrivenost privatnog sektora kolektivnim ugovorima oko 36 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2021 14:07