Bikini statistika

Petina radnika s hrvatskom putovnicom u EU su iz BiH

(Ne)očekivane statističke korelacije koje nas okružuju Iako je s problemom gubitka stanovništva suočena cijela Istočna Europa, posebno se izdvajaju zemlje Balkana
Ilustracija
 Davor Pongračić / Paun Paunović / Hanza Media, Profimedia, Alamy

Iako je ulaskom u EU Hrvatsku napustio veliki broj ljudi, priliku su iskoristili i mnogi Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Prema procjeni The Economista, vjerojatno petina onih koji u inozemstvu rade s hrvatskom putovnicom zapravo su iz BiH, dok svi radnici iz Moldavije koji rade na Zapadu imaju rumunjske dokumente. U nedavno objavljenom tekstu posvećenom problemu velikog gubitka stanovništva s kojim su suočene zemlje jugoistočne Europe, The Economist navodi kako s demografskim podacima zapravo postoji veliki problem. Oni koji napuste zemlju i odu raditi, primjerice u Njemačku, ne moraju to prijaviti vlastima. Osim toga, zbog kompliciranih povijesnih odnosa i izmiješanosti naroda, milijuni građana mogu dobiti putovnicu neke od susjednih zemalja. Pritom su osobito zanimljive putovnice zemalja koje su već u Europskoj uniji jer one znači mogućnost dobivanja posla u drugim zemljama EU.

No, u Europu ne odlaze samo oni s putovnicom neke od zemalja EU. Prema riječima srpskog demografa, Vladimira Nikitovića, Srbiju godišnje napusti oko 50.000 ljudi, a od onih koji se vrate njih 10.000 su umirovljenici koji su u inozemstvu proveli cijeli radni vijek. Njihova djeca se ne vraćaju. Posljedica takvih trendova je da će zemlja već nagodinu imati više umirovljenika nego zaposlenih, što je na drugi rok, smatra Nikitović, “katastrofalno”.

Iako je s problemom gubitka stanovništva suočena cijela Istočna Europa, The Economist posebno izdvaja zemlje Balkana. Uz rapidnu emigraciju i nisku stopu fertiliteta, zemlje ta regije nisu osobito zanimljive ni kao odredište imigranata. S imigracijom ne stoji osobito dobro ni većina drugih bivših socijalističkih zemalja, ali The Economist ipak izdvaja Poljsku koja nedostatak radne snage uspijeva popuniti iz bazena susjedne Ukrajine.

Aktualne projekcije jasno upućuju da će s gubitkom stanovništva biti najviše pogođene zemlje jugoistoka Europe. U razdoblju od 60 godina, od kraja ‘80-ih do 2050. godine, neke će zemlje izgubiti gotovo polovicu stanovnika. U Moldaviji će živjeti 45 posto manje ljudi, Bugarska bi mogla ostati bez 39 posto stanovnika, BiH bez njih 37 posto, a Hrvatska i Srbija će biti za oko četvrtinu malobrojnije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2021 01:41