Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora je, odgovarajući na pitanja saborskih zastupnika na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo u srijedu, ustvrdio kako će dobavljači u procesu restrukturiranja Agrokora naplatiti ukupno 80 do 85 posto ukupnih potraživanja na ime starog i graničnog duga.
To je prvi put da je izvanredni povjerenik dao službenu procjenu naplate potraživanja dobavljača, sto uključuje i pretvaranje dijela potraživanja u vlasništvo. "Dobavljači će do 15. srpnja ove godine naplatiti oko 490 milijuna eura starog i graničnog duga, a 80 milijuna eura graničnog duga će biti plaćeno u iduće četiri godine. To će biti isplaćeno u slučaju da operativna dobit Konzuma bude preko 38 milijuna eura, sto je manja razina dobiti od one predviđene planovima o održivom poslovanju. Dapače, ako Konzum ne bude ostvarivao toliku dobit, onda ne zaslužuje ni da postoji", kazao je Peruško, govoreći na Odboru čija je glavna tema bio trenutno stanje u procesu restrukturiranja Agrokora.
Govoreći o dogovoru prema kojem će dobavljači imati zajamčen pristup policama Konzuma i drugih maloprodajnih tvrtki u idućih pet godina, Peruško je pojasnio kako će kriterij za to biti dobra prodaja određenih proizvoda, te ukupni kvalitetni pokazatelji poslovanja tih dobavljača.
Zastupnike su zanimale i pritužbe Francka, Adrisa i tvrtki iz sustava Agram Grupe, a izvanredni povjerenik je istaknuo kako je Franck manjim dijelom imao potraživanja za robu i usluge, a većim dijelom kao kreditor, dok su Adrisova potraživanja u cijelosti kreditna. "Zbog toga su Franck i Adris u tom dijelu vjerovnici u rangu financijskih institucija i biti će isplaćeni sukladno kvaliteti svojih potraživanja. Kada je riječ o kritikama Francka da nisu imali sve informacije o procesu restrukturiranja, tražio sam i dobio pismeni odgovor od Marice Vidaković, predstavnice velikih dobavljača u privremenom vijeću vjerovnika, koja je ustvrdila kako su svi dobavljači tijekom procesa dobivali pravovremene i detaljne informacije", istaknuo je Peruško.
Komentirajući moguće tužbe zbog mogućeg nekorektnog knjiženja jamstava Agrokorovih poduzeća za kredite Agrokora d.d., Peruško je rekao kako je postojanje jamstava bilo poznato investicijskoj javnosti, da su unatoč tome vjerovnici između sebe osporili 100 milijardi kuna jamstava, ali da će njihovo knjiženje biti sprovedeno sukladno profesionalnim standardima i sudskim odlukama. "Postoji mogućnost da vjerovnici inzistiranjem na osporavanju jamstava i tražbina sruše nagodbu, ali vjerujemo da će se to izbjeći i da će se nagodba uspjeti donijeti do 10. srpnja ove godine. Sto se tiče raspodjele jamstava po poduzećima koja su inače solventna, to se tek treba odlučiti i sprovesti", rekao je Peruško.
Odgovarajući na pitanje o tome da je vijeće vjerovnika, na račun Agrokora, angažiralo njegovu bivšu tvrtku McKinsey, on je rekao kako su vjerovnici svoje savjetnike birali već prije njegovog dolaska, da je McKinsey najjača svjetska tvrtka u tom savjetničkom biznisu, te da je cista slučajnost da su financijski vjerovnici u okviru vijeća vjerovnika izabrali tvrtku u kojoj je on prethodno radio.
Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, je na pitanje zastupnika o tome da će obvezni mirovinski fondovi imati gubitke na stavci dionica Agrokorovih tvrtki, jer će one biti u stvari poništene, kazala kako ne može komentirati ono sto vjerovnici tek trebaju odlučiti. "Ipak, podsjetila bih da se Vladi najprije zamjeralo kako donosi takozvani lex Agrokor zbog toga da zaštiti dotadašnjeg najvećeg dioničara, a sada nam se zamjera sto će dioničari Agrokora i njegovih tvrtki, moguće, ostati bez svojih dionica, jer će, moguće, one biti bez vrijednosti", kazala je Martina Dalić.
Ona je napomenula i kako je postupak izvanredne uprave dao potrebno vrijeme vjerovnicima da se dogovore o modelu naplate potraživanja, te pretvaranju dijela potraživanja u vlasništvo. "Sto će budući vlasnici, sadašnji vjerovnici, raditi sa svojim vlasništvom, to ostaje da se vidi. Ono što mogu osobno dodati jest da se nadam kako će neke domaće kompanije imati mogućnosti i volje da u dogledno vrijeme sudjeluju u kupnji nekih Agrokorovih tvrtki, ali na to Vlada ne može i ne smije utjecati", naglasila je Martina Dalić.
'Mogući gubitak neće se osjetiti na funkcioniranju mirovinskih fondova'
"Državne institucije i poduzeća su prijavile 183 milijuna eura potraživanja, od čega je osiguranih potraživanja, prvenstveno HBOR-a 71 milijuna eura. Svi će se naplatiti sukladno modelu naplate vjerovnika koji će važiti za sve, jer bi se u suprotnom država uplela u ovaj proces suprotno samom zakonu o izvanrednoj upravi i pravila insolventskih procesa. Kada je riječ o odgovornosti vodećih ljudi tih institucija, uključivo i HBOR, mogu reci kako je HBOR maksimalno osigurao svoje tražbine i da će ih najvećim dijelom naplatiti.
Utvrđivanje odgovornosti drugih tijela trebaju pojedinačno utvrditi ta tijela. Još jednom, kada su po srijedi mirovinski fondovi, mogući gubitak se neće osjetiti na njihovom funkcioniranju, jer se radi o malim relativnim udjelima u njihovom ukupnom portfelju. Na ovom mjestu treba kazati kako se ulaganja mirovinskim fondova odvija sukladno zakonu, s tim da se neka pojedinačna ulaganja pokazu dobrima, neka ne bas tako dobrima", napomenula je Martina Dalić.