Vojko Basic/Cropix
panel diskusija

Perspektive razvoja terminala na lukobranu u bazenu Gradske luke Split

Kao primjeri dobre prakse naveli su se luka Port Vell u Barceloni i Liverpool Waterfront
Piše: Jozo VrdoljakObjavljeno: 27. studeni 2020. 13:46

U organizaciji Slobodne Dalmacije i u suradnji s Lučkom upravom Split na Pomorskom fakultetu u Splitu održana je panel diskusija na temu Perspektive razvoja terminala na lukobranu u bazenu Gradske luke Split.

Moderator Saša Ljubičić, zamjenik glavnog urednika Slobodne Dalmacije, kazao je uvodno kako je zgrada Dalmacijavina u Splitu izgrađena 1959. godine u jugoistočnom dijelu gradske luke prema projektu arhitekta Stanka Fabrisa, u koautorstvu s Dinkom Vesanovićem u prvoj fazi izgradnje. Naglasio je kako zgrada, iako ima trajnu zaštitu, te je zavedena u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, već desetljećima propada i kao takva ugrožava sigurnost građana i narušava ugled splitske luke, koja je prema broju putnika, najveća na ovoj strani Jadrana.

Što je sve predviđeno Projektom koncesioniranja prostora na dijelu lučkih područja na lukobranu gradske luke, koji je po nalogu Lučke uprave izradilo Sveučilište u Splitu, na početku su prezentirali Ivica Pervan, Luka Vukić i Ante Neno Barada. U panel raspravi sudjelovali su Vice Mihanović, direktor Lučke uprave Split, Ivica Pervan s Ekonomskog fakulteta u Splitu, arhitekt Ante Neno Barada i Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu.

Kako je istaknuo profesor Pervan u izradi studije vodili su se time da se nađe najbolji alternativni sadržaj koji ne smije umanjiti vrijednost prostora, kao i time da odabrani sadržaji moraju osigurati financijsku održivost poslovanja. Kao primjeri dobre prakse naveli su se luka Port Vell u Barceloni i Liverpool Waterfront, gdje su stari dijelovi obale, uz industrijsko naslijeđe, dobro uklopljeni u suvremeni život gradova. Za vrijeme rasprave se podsjetilo kako se razmatrala i mogućnost stanogradnje, trgovine, hotela, kruzera, ribarske luke i pretovara robe… Ovih šest alternativnih rješenja ocjenjivalo se prema 15 kriterija kroz četiri skupine utjecaja na prostor.

Prof. Pervan je dodao i kako su pomoću metode Promethee za višekriterijalnu analizu parametara došli do zaključka da bi na prvom mjestu trebali biti kruzeri i trajekti, na drugom trgovina i hrana, zatim hoteli i konačno kao četvrto dodali sve ono popratno što ide uz te djelatnosti.

- Koncesija će krenuti s pretpostavkama da se može realizirati ono što je dozvoljeno temeljem sadašnjeg GUP-a, a po promjeni GUP-a će vidjeti što je moguće dodati u nekoj narednoj fazi - kazao je arhitekt Barada.

Pojasnio je kako je na ovom prostoru je predviđena zgrada terminala sa svim tehničkim sadržajima za prihvat i propust putnika, tu je i dodatni sadržaj terminala koji je zamišljen kao trgovačko - ugostiteljski dio. Također, moguća je i realizacija hotela koji bi bio i sklopu potreba terminala.

- Poziciju broj 4 definira postojeća zgrada Dalmacijavina gdje smo kao polaznu točku uzeli zaključak konzervatorske studije koji preporučuje da se zgrada vrati u izvorno stanje. Zadnja pozicija je točka koja se veže na promet i koja rješava pitanje parkinga - pojasnio je arhitekt Barada.

Kako je naglasio profesor Pervan, zgradu međunarodnog putničkog terminala gradila bi Lučka uprava uz financiranje iz EU fondova, a ostala četiri cjeline budući koncesionar. Što se tiče malog shopping centra očekuje se da bi koncesionar to ustupio potkoncesionarima. Hotel površine 7800 metara četvornih daje se pod franšizno upravljanje hotelskom lancu, a u zgradi Dalmacijavina bila bi polivalentna dvorana, SPA i fitness. Parking bi bio na površini 11.250 metara četvornih.

Koncesija bi bila na 40 godina, a ukupna vrijednost investicije bila bi 411 milijuna kuna. U tom razdoblju koncesijske naknade Lučkoj upravi Split donijele bi 285,6 milijuna kuna, a procjenjuje se i da bi projekt koncesioniranja kreirao i 170 novih radnih mjesta.

Linker
24. travanj 2021 23:35