Spašavanje Uljanik Grupe dovelo je i do prvih nesuglasica unutar vladajuće koalicije, pa nam je tako Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a i predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo, kazao da će se u utorak na koalicijskom sastanku usprotiviti restrukturiranju Uljanika koji bi državu stajao 10 milijardi kuna.
- Sasvim sigurno iznos od deset milijardi kuna nešto je o čemu Vlada ne bi trebala ni razmišljati u ovom postupku. Mogu se platiti jamstva i kamate i eventualno neki drugi realni troškovi, ali ni to ne bi smjelo ići preko pet milijardi kuna ili koliko već pokaže realna analiza.
Opterećenje
A ako su troškovi zbilja na toliko velikoj razini - 10 milijardi kuna - onda je stečaj bolja opcija, pa tko hoće kupiti tvrtku u stečaju, neka je kupi. Bilo bi apsurdno nakon provedene sanacije 3. maja, Brodosplita i Brodotrogira i privatizacije Uljanika 2013., kad je rečeno da je to zadnja sanacija, opet porezne obveznike opterećivati milijardama dodatnih kuna za troškove sanacije 3. maja i Uljanika i ugrožavati rezultate dosadašnje fiskalne konsolidacije - kazao nam je Darinko Kosor, dodajući da će kao predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo biti protiv takvog projekta spašavanja Uljanika.
Osim toga, ističe predsjednik HSLS-a, svi bi dioničari trebali podjednako snositi trošak restrukturiranja, i Adris Grupa i obvezni mirovinski fondovi i mali dioničari, svejedno je li riječ o radnicima ili o nekim drugim računima koji stoje iza tih radnika, pa i lokalna uprava i Istarska županija.
- Uz to, institucije trebaju istražiti je li bilo nenamjenskog trošenja sredstava u Uljanik Grupi i tko je odgovoran u tom smislu za nastalu situaciju - rekao nam je Kosor.
Plan vlasnika Brodosplita Tomislava Debeljaka da preuzme Uljanik pod uvjetom da za njegov spas država uz postojeća jamstva izdvoji još 1,4 milijardu eura, odnosno 10,5 milijardi kuna, i to odmah, a da potom Brodosplit i Fincantieri isti iznos ulože u razdoblju od deset godina, nije naišao na oduševljenje ni kod drugih koalicijskih partnera. A na njihovu rezigniranost znatan utjecaj ima činjenica da su u svojim matičnim županijama gledali propast brojnih tvrtki, a da “nitko nije trepnuo”.
Garancije
HNS-ov Stjepan Čuraj, uz napomenu da je to ponajprije njegovo, a ne stajalište stranke, smatra da daljnji intervencionizam države u Uljanik nije rješenje.
- Naše je načelno stajalište da država nema što tražiti u privatnim kompanijama koje nisu od strateškog interesa za državu. Naravno da je spašavanje radnih mjesta važno, ali ne po svaku cijenu - država se mora maknuti iz tog vlasništva. Kad bih već podržavao ideju državnog spašavanja tvrtki, onda bih tražio da se ona prvo provede u Slavoniji - kaže Čuraj.
Sličnog je mišljenja i Darinko Dumbović iz Reformista koji ističe da sve dubioze na račun poreznih obveznika ne bi bile dobre, a Debeljakov zahtjev da preuzme Uljanik uz državno financiranje uspoređuje s time da bi svatko mogao lako biti roditelj “odraslom” djetetu koje je završilo fakultet.
- Debeljak je taj koji mora dati garancije, a ne da se postavlja uber alles i uvjetuje. Dolazim iz Sisačko-moslavačke županije u kojoj je izgubljeno 30.000 radnih mjesta na samo šest kvadratnih kilometara i nitko nije ništa pitao o tome. Tražiti sada od nas poseban senzibilitet za Uljanik jako je teško, to više što kvadrat zemljišta u Puli stoji 500 eura, a kod nas pet kuna. Ljudima treba pomoći, ali, brate mili, dosta više državnih garancija - poručio je Dumbović koji također napominje da je to njegovo mišljenje, a za ono stranke treba zvati Radimira Čačića koji, pak, nije odgovarao na pozive.
Kada je riječ o problemu privremenog financiranja u Brodosplitu, prema neslužbenim informacijama Brodosplit predlaže Vladi nagodbu u vezi s potraživanjem koje to brodogradilište ima prema državi u iznosu od 120 milijuna kuna, a taj bi se model sastojao u tome da Vlada Brodosplitu isplati taj novac, a onda bi Brodosplit tu svotu pozajmio Uljaniku bez kolaterala.
Pozajmica
To je neslužbena informacija koju zasad ne žele komentirati ni u Brodosplitu ni u Vladi, a navodno je riječ o 120 milijuna kuna, bez kamata, koje Brodosplit potražuje na ime dijela subvencija u programu restrukturiranja te tvrtke koje država nije isplatila toj kompaniji. Dijelom se taj iznos temelji, kazuju dosadašnje informacije, na tome da u ugovor o programu restrukturiranja nije ušla jedna sporna stavka koja je opterećivala Brodosplit na ime poslovanje prije nego što je Div Grupa preuzela splitski škver, a dio se odnosi na neisplaćene subvencije države koje je država prema ugovoru morala isplatiti.
Ta informacija vjerojatno se odnosi na one “pretpostavke” za koje su Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, Darko Pappo, član uprave Brodosplita, ali i Emil Bulić, predsjednik Uprave Uljanika d.d., spominjali kad su govorili da se moraju ispuniti kako bi Brodosplit uložio određeni novac u Uljanik Grupu i prije potpisivanja Ugovora o restrukturiranju. Treba zamijetiti da je riječ o pozajmici, iako bez kolaterala, što znači da bi u slučaju stečaja Brodosplit ostao bez tog novca.