Prosvjedima, uz brojne parole poput "dajte nam da radimo" i "obeštećenje nema alternativu", brojni poslodavci su Vladi poručili što ih muči, ali su pokazali i strah od izglednog zatvaranja svojih tvrtki ili obrta. Ipak, kada je riječ o očekivanjima za iduću godinu, sudeći prema istraživanju Deloittea o stavovima 590 financijskih direktora srednje i istočne Europe, hrvatski menadžeri nisu pesimistični. Štoviše, u pogledu rasta BDP-a većeg od 2,5 posto pokazali su se najoptimističnijim, ispred Slovenije i Estonije. Na pitanje kakvo kretanje nezaposlenosti očekujete u idućih godinu dana, njih 42 posto je odgovorilo da neće rasti ili će se smanjiti. Na razini cijele EU onih koji pozitivno gledaju na stanje zaposlenosti tek je 29 posto. Među zemljama srednje i istočne Europe najmanje ih je u Češkoj, tek 17 posto, a najviše u Slovačkoj (57 posto).
Promjene u stajalištima koje su zapazili, navode u Deloitteu, upućuju na to da je, unatoč daljnjem porastu zabrinutosti, u nekim područjima zabilježena stabilnost i optimizam.
No, anketirani financijski direktori teško da predstavljaju male i mikro poduzetnike koji su u vrijeme pandemije najviše izloženi riziku opstanka. Brojni pokazatelji upućuju na to da će pandemija trajno promijeniti ponašanje kupaca, način i uvjete poslovanja, kao i karakter pojedinih djelatnosti, uključujući ubrzano zatvaranje trgovina i seljenje na online prodaju.
Posljednji podaci Eurostata pokazuju da je pandemija u EU donijela snažan rast broja poduzeća koja su završila u bankrotu, ali još je veći rast novoosnovanih tvrtki. U trećem kvartalu prošle godine bilo je 25,7 posto više tvrtki koje su proglasile stečaj u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada su ekonomije mahom bile zatvorene, dok je broj novoregistriranih tvrtki istodobno povećan za 45,3 posto. Na veliku dinamiku osobito upućuje britanska poslovna scena koja je, osim pandemiji, izložena i otežanim uvjetima poslovanja nakon Brexita. Do početka travnja, kada istječu velikodušne državne potpore, istraživanju utjecaja koronakrize na biznis (BICS) pokazuje da je 15 posto reklo kako je u riziku od stalnog zatvaranja, što u konačnici može rezultirati gubitkom i do 2,5 milijuna radnih mjesta.
Kako bi se to izbjeglo, autori istraživanja, profesori John Van Reenen i Peter Lambert, pozvali su Vladu na osmišljavanje novih mjera intervencije koje bi osigurale ne samo opstanak sadašnjim tvrtkama nego i pojavu novih. U vremenima velikih promjena, očito je, nužne su i brze promjene pravila igre.