Sve banke koje su proteklih dana objavile poslovne rezultate, iskoristile su priliku da se pohvale kako iza njih jedna od najuspješnijih godina. Posljednja u nizu bila je mađarska OTP grupa, koja je zabilježila “najbolji rezultat ikad”, pri čemu joj je dobit porasla 15 posto, na 325,3 milijarde forinti (više od milijardu eura). Dobit hrvatske podružnice iznosila je 580 milijuna kuna, dok su godinu ranije danas objedinjeni OTP i Splitska banka, prema podacima HNB-a, zajedno imali dobit od 183,4 milijuna kuna.
Nekoliko dana prije i Erste grupa je objavila “najbolji rezultat u povijesti”, s rastom dobiti za trećinu, na 1,8 milijardi eura (domaća Erste banka tek će objaviti rezultate), Sberbanku je profit povećan 11,1 posto, HPB je zabilježio “rekordnu bruto dobit” i napredak u svim ključnim segmentima poslovanja, Zagrebačka banka ostvarila je rast dobiti od čak 121,3 posto…
Iako se zlatno doba teško može vratiti, bankama je, očito, opet krenulo dobro unatoč činjenici da su kamate, njihov glavni prihod, na najnižoj razini. No, velike bankarske grupacije u Europi, pa i njihove domaće podružnice, uglavnom su očistile svoje bilance, više ne moraju izdvajati velike iznose za potencijalne gubitke, a s ekonomskim oporavkom rastu novi krediti, pa i njihove zarade. Kada je riječ o hrvatskim bankama, nema sumnje da im je 2018. bila olakšavajuća, nakon nekoliko zahtjevnih godina, najprije zbog konverzije kredita u švicarskim francima, a potom i gubitaka vezanih uz Agrokor.
Bolji krediti
Tako su, primjerice, Zagrebačkoj banci “troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke lani iznosili 570 milijuna kuna, 864 milijuna kuna manje nego godinu prije”. U HPB-u, pak, pali su za 67 posto, na 119 milijuna kuna. Kako se neslužbeno može čuti u središnjoj banci, uzlazna je faza ciklusa i općenito se popravlja kvaliteta kredita, pri čemu banke čak oslobađaju dio novca koji su prije rezervirale. U svakom slučaju, trošak rezervacija sveo im se na vrlo nisku razinu.
Ne samo da nema novih loših potraživanja, ističu bankari, nego se popravljaju i neka stara te postaju naplativa. U korporativnom sektoru, primjerice, ima tvrtki koje svojedobno nisu mogle vraćati kredit i sada su opet u stanju servisirati dugove. Pritom su im i banke omogućile nešto bolje kreditne uvjete, prolongiranje rokova otplate pa čak i oprostile dio duga.
- Predstečajne nagodbe ipak su pomogle nekim tvrtkama da se oporave. U svakom slučaju, kvaliteta kredita korporativnom sektoru značajno se popravila - kaže jedan bankar. U jeku krize, pak, trećina kompanija nije mogla vraćati kredit, a posljednji podaci pokazuju da su loši krediti poduzeća na razini od 20,4 posto, odnosno da iznose oko 17 milijardi kuna.
Zarada u dividendu
S druge strane, u prošloj je godini povećana kreditna aktivnost banaka, dok im troškovi financiranja padaju. Većina banaka i dalje značajno smanjuje kamate na depozite, sasvim dobro zarađuju od raznih naknada, a neke su popravile i svoju operativnu efikasnost. No, u Hrvatskoj udruzi banaka uvijek misle da se može bolje. Iako procjenjuju da će na razini sustava troškovi vrijednosnog usklađivanja u 2018. godini biti manji za oko 2,4 milijarde kuna, ističu da je dobit banaka iz operativnog poslovanja zapravo u padu. Jer, na razini sustava prihodi od kamata su manji, kada se oduzmu troškovi plaćenih kamata za oko 400 milijuna. Kako bilo, stopa povrata na angažirani kapital im je dosegla 9,8 posto, što je vrlo blizu razini iz pretkriznog razdoblja. Kakva su očekivanja za ovu godinu?
- Za sada ne vidimo značajnije promjene u odnosu na 2018. godinu. Međutim, dođe li do pogoršanja u makroekonomskom okruženju, rasta kamatnih stopa zbog pritiska izvana i na kraju usporavanja gospodarske aktivnosti, to će se odraziti i na rezultate banaka. Ali, zasad smo zadovoljni profitabilnošću - objašnjava bankar iz jedne od većih banaka.
Premda su banke vrlo likvidne i ove godine posebno bilježe snažan rast depozita, potražnja za kreditima nije osobita, izuzme li se navala na gotovinske nenamjenske kredite. Krediti poduzećima rastu po vrlo skromnim stopama, što govori da novac teško nalazi put do gospodarstva. Situacija je trenutačno takva, više je puta kazao guverner Boris Vujčić, da čak trećina hrvatskih kompanija, koje trebaju svježi novac i žele podići kredit, za to nema uvjete jer nisu kreditno sposobne. Dok se problem tih poduzeća ne riješi i dok se ona ne budu mogla zaduživati teško se može očekivati veći rast kredita prema sektoru poduzeća.
Iako udio loših kredita opada, Hrvatska je još uvijek u grupi zemalja s relativno visokim udjelom loših potraživanja, trenutačno su na razini od oko deset posto. Istodobno, kapitaliziranost banaka je, standardno, na visokoj razini.
U takvim okolnostima, čini se, veći dio prošlogodišnje zarade, otići će u dividendu dioničarima. Barem je tako u slučaju dviju najvećih banaka, PBZ-a i Zagrebačke banke. Od njihove ukupne dobiti, u iznosu od čak 3,24 milijarde kuna, najveći dio pripada talijanskim vlasnicima, oko tri milijarde kuna. Takva politika dividendi vjerojatno je dijelom potaknuta i trenutačnim stanjem talijanske ekonomije koja pleše na rubu recesije. Da bi se kapital manje povlačio iz zemlje, hrvatskim vlastima i menadžerima ne preostaje drugo nego ambicioznije se pozabaviti problemima gospodarstva, kako bi ga doveli u poziciju da može investirati u rasti.