Pad na Wall Streetu zbog krize u Turskoj, tržišta u Aziji se lagano oporavljaju

Na Wall Streetu su najvažniji indeksi na početku tjedna nastavili kliziti pod pritiskom zabrinutosti oko krize u Turskoj, pri čemu su Dow Jones i S&P 500 pali četvrti trgovinski dan zaredom.

Njujorški Dow Jones indeks u ponedjeljak je pao 125,44 boda ili 0,5 posto, na 25.187 bodova, dok je S&P oslabio 0,4 posto, na 2.821 bod, a Nasdaq 0,25 posto, na 7.819 bodova. Najviše su potonule cijene dionica financijskih institucija, zbog straha investitora od širenja krize u Turskoj.

Cijene dionica američkih financijskih divova Citigroupa, Bank of America, Wells Fargoa i JP Morgana potonule su između 0,8 i 2,2 posto.

Namjera turske središnje banke da stabilizira tečaj lire, koji je od početka godine već potonuo 40 posto, nije uspjela smiriti nervozne investitore.

„Tržište samo priča o Turskoj i nastavku trgovinskih tenzija”, ističe Gary Bradshaw, portfelj menadžer pri Hodges Fundsu u Dallasu.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je rekao da je turska ekonomija trenutno pod opsadom, no počiva na čvrstim temeljima zbog kojih će nastaviti biti snažna. U gotovo polusatnom govoru pred turskim veleposlanicima u Ankari Erdogan je rekao da je tursko gospodarstvo izloženo proračunatom napadu izvana.

Turska lira je u ponedjeljak ujutro na početku trgovanja na azijsko-pacifičkim tržištima potonula na novu najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar, nakon što je u petak izgubila 18 posto svoje vrijednosti, što je najveći dnevni pad od financijske krize u toj državi 2001. godine. No nakon poteza središnje banke i najava ministra financija Berata Albayraka, ojačala je na 6,4 lire za dolar. Ministar Albayrak, Erdoganov zet, u nedjelju je najavio izradu akcijskog plana koji je ta država počela provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače. Brza deprecijacija lire loša je vijest za turske vjerovnike, s obzirom na činjenicu da turske kompanije i financijske institucije drže imaju otprilike 220 milijardi dolara inozemnog duga prema bankama.

"Cijela je priča oko kredita, s obzirom da je Turska bila veliki uzimatelj kredita na globalnom tržištu kapitala proteklih godina tijekom kojih su najveće središnje banke snižavale kamatne stope kako bi ohrabrile investitore. Više od polovine turskog duga denominirano je u stranoj valuti, pa kad lira tone, troškovi servisiranja duga i rizik od bankrota neumoljivo rastu", tumači David Rosenberg, glavni ekonomist i strateg pri Gluskin Sheffu.

S druge strane, dionice Applea ojačale su 0,6 posto, na 208,87 dolara, dosegnuvši povijesni rekord, tako da je tržišna kapitalizacija te tehnološke kompanije iznad 1.000 milijardi dolara. Na povijesnom rekordu je i cijena dionice Amazona, s rastom od 0,5 posto, na 1.925 dolara.

Sezona objave poslovnih rezultata kompanija za drugo tromjesečje približava se kraju. Od 500 kompanija čije su dionice sadržane u indeksu S&P, njih 455 dosad je izvijestilo o poslovnim rezultatima, pri čemu je 79 posto svojom dobiti premašilo očekivanja analitičara.

Na svim američkim burzama u ponedjeljak je protrgovano 6,34 milijarde dionica, nešto niže od prosjeka u zadnjih 20 trgovinskih dana od 6,43 milijarde.

Pad u Europi, stabilizacija u Aziji

I na europskim burzama cijene dionica su pale, dotaknuvši pod pritiskom krize u Turskoj najniže razine u zadnja tri tjedna. Londonski Ftse indeks spustio se u ponedjeljak 0,32 posto, na 7.642 boda, frankfurtski DAX 0,5 posto, na 12.358 bodova, a pariški CAC 0,03 posto, na 5.412 boda.

Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oporavio se s jučerašnje najniže razine u zadnjih pet tjedana, ojačavši u ponedjeljak za 1,2 posto, na 22.122 boda. Oporavku Nikkeija pomogle su dionice japanskih izvoznih kompanija i to zahvaljujući oporavku tečaja turske lire, što je smanjilo pritisak potražnje za jenom, inače utočištem za kapital u nemirnim vremenima.

„Činjenica da su zasad zaustavljene prodaje japanskih dionica je pozitivna, no investitore i dalje brinu nestabilna valutna kretanja na tržištima u razvoju. Nikkei je sklon volatilnosti jer su u njemu sadržane brojne cikličke dionice, ovisne o kretanju tečaja dolara i jena”, ističe Takuya Takahashi, strateg pri Daiwa Securitiesu.

Tečaj turske lire u utorak se ponešto oporavio, dosegnuvši 6,925 lire za dolar, nakon što se turska središnja banka obvezala da će osigurati potrebnu likvidnost u turskom financijskom sustavu. Ipak, turska valuta i dalje je na gubitku od gotovo 10 posto u odnosu na ponedjeljak, a od početka godine za 40 posto.

Stoga je i tečaj dolara ojačao jutros na deviznim tržištima 0,1 posto prema jenu, na 110,79 jena, oporavivši se tako s najniže razine u zadnjih 1,5 mjeseca prema japanskoj valuti, koju je dotaknuo u ponedjeljak.

A nakon Turske, investitore brinu i najnoviji pokazatelji iz Kine, koji ukazuju da drugo najveće svjetsko gospodarstvo usporava rast dok se SAD priprema nametnuti nove carine na kineski uvoz.

U prvih sedam mjeseci investicije u fiksnu imovinu porasle su za 5,5 posto, manje od očekivanih 6 posto, ukazujući na slabljenje kineske domaće potražnje i pogoršanje poslovnog povjerenja zbog trgovinskog rata s SAD-om. Stopa rasta investicija najslabija je od početka 1996.

I promet u maloprodaji bio je ispod očekivanja – u srpnju je porastao po stopi od 8,8 posto, ispod prosječno očekivanih 9,1 posto, odnosno 9 posto zabilježenih u lipnju.

Industrijska proizvodnja, pak, porasla je u srpnju 6 posto, pokazuju podaci kineskog statističkog ureda, po istoj stopi isto kao u lipnju, no ispod prognoziranih 6,3 posto.

Pod utjecajem tih podataka, MSCI indeks azijskih burzi jutros je oslabio 0,2 posto, dok je šangajski burzovni indeks bio u minusu 0,6 posto.