Turske vlasti ograničavaju vijesti o krizi, podignute kaznene prijave protiv 346 osoba

Kako bi zaustavila pad turske lire, koja se samo u petak srušila za više od 20 posto u odnosu prema dolaru nakon što je američki predsjednik Donald Trump na Twitteru najavio udvostručenje carina na turski čelik i aluminij, turska središnja banka jučer ujutro je upumpala u sustav 6 milijardi dolara, 10 milijardi lira (1,4 milijarde dolara) te zlata u vrijednosti tri milijarde dolara.

Središnja banka je objavila da će osigurati sve što je potrebno da bi poslovne banke zadržale likvidnost. Među nizom jučer objavljenih mjera, smanjila im je razinu obveznih rezervi u lirama, ali i povećala limit za devizne rezerve sa 7,2 milijarde na 20 milijardi eura, prenosi turski Hürriyet. Centralna banka je istovremeno ograničila iznos koji banke smiju prebaciti svojim vlasnicima u inozemstvo na 50 posto udjela u vlasništvu.

Ne vjeruju mu

Tečaj lire je od početka godine pao više od 70 posto u odnosu na dolar, a u odnosu na euro 61 posto, piše Der Spiegel. Ministar riznice i financija Berat Albayrak najavio je i druge mjere za oporavak lire, no inozemni investitori mu ne vjeruju previše jer je zet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, prenosi američki CNBC. Financijski analitičari smatraju da je u slučaju velike inflacije nužno povećanje kamatnih stopa, no Erdoğan to odbija jer želi zadržati visoke stope rasta. Brza deprecijacija lire loša je vijest za turske vjerovnike, s obzirom na činjenicu da turske kompanije i financijske institucije drže imaju otprilike 220 milijardi dolara inozemnog duga prema bankama, što je potaknulo i ugledni Guardian da jutros izađe s naslovnicom "Strah od globalne krize, Turska se bori da uspori pad valute'.

Turska je jedno od najbrže rastućih gospodarstava svijeta, prošlu godinu je završila s rastom BDP-a većim od Kine i Indije, a drugi kvartal ove godine sa 7,22 posto rasta.

Pritom se puno zaduživala pa je vanjski dug prema procjenama MMF-a veći od 50 posto BDP-a. Prebrzi rast, pothranjivan niskim kamatnim stopama i visokim državnim investicijama, doveo je do porasta deficita i inflacije. Istodobno, Turska nema dovoljno velike devizne rezerve da bi mogla reagirati u kriznoj situaciji poput ove s odlukom SAD-a da carinu na čelik i aluminij iz Turske poveća sa 20 na 50 posto.

Trump se odlučio na to u znak osvete, jer Ankara odbija pustiti iz pritvora američkog pastora Andrewa Brunsona, za kojeg tvrdi da pripada mreži Fethullaha Gülena, islamskog učenjaka s američkom adresom, kojeg je Erdoğan optužio za urotu. Erdoğan inzistira da SAD izruče Gülena, kojeg optužuje da stoji iza neuspjelog državnog udara 2016. godine.

I sedam lira za dolar Nakon što je SAD u noći na ponedjeljak uveo carine, lira je dosegnula povijesno dno (više od 7 lira za dolar i više od 8 lira za jedan euro), ali se nakon objave mjera središnje banke tečaj turske valute stabilizirao na 6,8 prema dolaru. Turska je lani u SAD izvezla čelika, aluminija i željeza u vrijednosti 1,1 milijarde dolara, prenosi njemački Der Spiegel, što je oko 0,7 posto ukupnog turskog izvoza. Ministar riznice i financija Berat Albayrak je u razgovoru za turski Hürriyet u nedjelju navečer najavio opsežan plan pomoći bankama i realnom sektoru, posebno malim i srednjim poduzećima koji su najviše pogođeni oscilacijama na deviznom tržištu.

Burna reakcija

Izgleda da su se pojavile glasine kako bi Turska mogla zaplijeniti iznose na deviznim računima ili ih pretvoriti u turske lire, kako bi pomogla uzdrmanoj domaćoj valuti. Turski predsjednik Erdoğan u petak i u subotu pozvao je građane da uzmu devize iz svojih madraca i kupe liru i tako pomognu domovini koja se nalazi pod neprijateljskim udarom iz inozemstva.

Ministar Albayrak je, prenosi Hürriyet, odbacio svaki nagovještaj da bi Turska mogla intervenirati u dolarske račune u bankama, rekavši da o zapljeni ili konverziji depozita u liru nema govora. Upozorio je na “pravne akcije koje će biti poduzete protiv onih koji šire glasine i laži”. Njemačka agencija DPA prenosi vijest turske državne agencije Anadolija da je državni tužitelj u Istanbulu pokrenuo istragu protiv “osobe ili osoba uključenih u aktivnosti koje bi mogle ugroziti gospodarsku sigurnost Turske”.

Osim toga, Ministarstvo unutrašnjih poslova podiglo je prijavu protiv 346 korisnika društvenih mreža zbog “provociranja” rasta dolara u odnosu na liru, prenosi DPA.

Erdoğan je u nedjelju ponovno osudio američku odluku da udvostruči carine na turski čelik i aluminij, a pad lire nazvao ekonomskim ratom protiv Turske. “Cilj je natjerati Tursku na predaju na svakom području od financija do politike, natjerati Tursku i tursku naciju da padne na koljena”, optužio je Erdoğan u govoru u Trabzonu na Crnom moru.

Ono što nisu uspjeli pučem, pokušavaju sada isprovocirati novcem, istaknuo je turski predsjednik. Turska je godinama bila ključni saveznik SAD-a i ključna članica NATO-a s velikom bazom u Incirliku, no interesi su im u koliziji barem od turske vojne intervencije u Siriji.

Sjena rata u Siriji

Sada Erdoğan optužuje SAD da daje podršku terorističkim organizacijama odnosno postrojbama Kurda u Iraku, Siriji i samoj Turskoj. “Poklonit ćemo se samo Bogu. Pogrešno je pokušati kazniti Tursku zbog jednog pastora. Obraćam se SAD-u još jednom: Ovo je sramota. Vi mijenjate strateškog NATO partnera za pastora. Mi ćemo učiniti samo ono što pravda zahtijeva”, poručio je Erdoğan u nedjelju. Ovo je sasvim jasno jedan gospodarski rat, istaknuo je. SAD mora naučiti da prijetnjama neće ništa postići, izjavio je jučer ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu.

Iako Turska čini mali udjel u globalnoj ekonomiji i financijskim tržištima, investitori su zabrinuti da bi zbivanja u Turskoj mogla izazvati štetu na drugim svjetskim tržištima, posebno Europi, stoji u analizi J.P. Morgana koju je jučer objavila američka TV kuća CNBC. Erdoğan je pozvao firme da ne proglašavaju stečaj. “Tko to napravi, počinio je grešku”, rekao je.

Također je tvrtke i poduzetnike pozvao da ne kupuju devize i time ne pojačavaju pritisak na domaću valutu. Preko vikenda turski je predsjednik odbio mogućnost da prihvati pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, jer bi to ugrozilo “političku nezavisnost”, prenosi Der Spiegel.

Kriza u Turskoj trese svjetska tržišta, ali u najvećoj su opasnosti upravo tvrtke i banke iz Europe koje su najviše ulagale na to donedavno prosperitetno tržište.