POSLJEDNJE SUČELJAVANJE

Ovo su prava pitanja za buduće mandatare hrvatske Vlade

Na posljednjem sučeljavanju u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Jutarnjeg lista poslovni sektor tražit će od političara odgovore na konkretna pitanja vezana uz ključne sektore

Ilustrativna fotografija

 Bozidar Vukicevic/Cropix

U sljedeće četiri godine Hrvatska bi trebala dosegnuti 90 posto prosječnog standarda Europske unije ciljanim politikama poticanja strateških sektora domaćeg gospodarstva, poticanjem rasta i investicija u industrijama visoke dodane vrijednosti, kao i jačanjem konkurentnosti.

Zato će na četvrtom, zadnjem sučeljavanju koje organiziraju Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Jutarnji list poslovni sektor tražiti od političara koji se natječu za sastav nove Vlade da predstave svoje politike zamišljene da unaprijede ključne gospodarske sektore s fokusom na energetiku, ICT i turizam.

Sinergija investitora i javnog sektora

Hrvatska do 2030. može postati energetski samodostatna zahvaljujući investicijama u obnovljive izvore energije, mišljenje je domaće poslovne zajednice, a najveći rast očekuje se kod solarnih i geotermalnih postrojenja. No, ono što je nužno, smatraju u HUP-u, jest jedno, središnje upravljačko tijelo.

- Ako želimo ostvariti ciljeve u zadanom roku, a istovremeno očuvati postojeću infrastrukturu koja će još dugi niz godina biti neophodna, energetskom je sektoru prijeko potrebno krovno upravljačko tijelo za sve povezane regulatorne promjene i investicije energetske tranzicije strateškog značaja za Hrvatsku - stav je Hrvatske udruge poslodavaca.

image

Irena Weber

Darko Tomas/Cropix

Za uspješnu provedbu potrebnih ulaganja i implementaciju novih tehnologija potrebna je snažnija, redovita komunikacija regulatora i predstavnika privatnog sektora. Zbog toga predlažu osnivanje savjetodavnog foruma za energetsku tranziciju uz sudjelovanje socijalnih partnera.

U kontekstu razvoja energetskog sektora potrebna su i velika ulaganja u modernizaciju i gradnju novih kapaciteta prijenosnih mreža za prirodni plin i električnu energiju, poručuju nadalje iz HUP-a.

U regulatornom pogledu, ali i pri budućim programima poticaja, smatraju da treba osigurati preduvjete za nove tehnologije i vrste energije, kao što su vodik, geotermalna energija i rješenja za elektromobilnost.

Nadalje, nakon što je prije skoro godinu dana donesen niz propisa, do danas ostaje nepoznat iznos cijene priključka na elektroenergetsku mrežu - bez kojeg investitori ne mogu odrediti ukupan trošak investicije. Također, i dalje nije donesen Program poticaja za proizvodnju obnovljive energije za razdoblje od 2024. do 2026., bez kojeg se ne može raspisati javni natječaj za proizvodnju čiste energije.

Jedan od velikih problema u sektoru je u nedostatak kvalificirane radne snage, što rezultira probijanjem propisanih rokova u ishođenu potrebnih dozvola. Dok se privatni sektor s time još donekle dobro nosi, nedostatak ljudi velik je problem u javnom sektoru, zbog čega opet dolazi do probijanja propisanih rokova u ishođenu potrebnih dozvola.

HUP kao rješenje predlaže outsourcing određenih poslova u stručne, energetske institute - primjerice, postupak procjene potrebe izrade studije utjecaja na okoliš po uzoru na pozitivnu praksu prijenosa određenih poslova na javno-bilježničke urede.

Razvoj zelenih projekata traje predugo

Tržište obnovljivih izvora energija raste, no razvoj projekata traje predugo zbog administrativnih prepreka. Istraživanja neovisnog globalnog energetskog think tanka EMBER jasno pokazuju da je Hrvatska među četiri članice EU s najduljim procedurama ishođenja dozvola. Poslodavci će tražiti od nove Vlade da učine sve kako bi se ti procesi znatno ubrzali.

Komunalna naknada za obnovljive izvore energije detektirana je kao još jedan problem koji stvara nevolje investitorima, a novi bi ga saziv Vlade trebao riješiti. Naime, proizvodna postrojenja vjetroelektrana i sunčanih elektrana najčešće se grade izvan naseljenih područja, a proizlazi da jedinice lokalne samouprave naplatom komunalnog doprinosa i naknade dvostruko financijski opterećuju projekte obnovljive izvore energije.

HUP-ova Udruga energetike poručuje političarima da vlada sve veći interes i stranih investitora zbog ogromnog potencijala sunca i vjetra kojima Hrvatska obiluje, međutim, ako se ne ostvare pozitivniji pomaci u uklanjanju administrativnih prepreka, postoji objektivan rizik da se ulaganja počnu prelijevati u susjedne zemlje.

Pet koraka koje traži ICT industrija

ICT je, pak, za Hrvatsku ono što je automobilska industrija u razvojnom smislu bila za istočnu Europu, mišljenje je hrvatskih poslodavaca. Hrvatski ICT sektor raste brže u odnosu na prosjek regije, a ono najbolje tek bi moglo doći. Predviđa se superioran dugoročni rast na inozemnim tržištima, od deset do 15 posto.

- U proteklih deset godina hrvatska ICT industrija pokazala je svoju veliku snagu i sposobnost te demonstrirala moć inovacija, koje su prepoznali i najveći globalni igrači. O značajnom potencijalu i snazi hrvatske ICT industrije govori i broj od 7,2 milijarde eura ukupnih prihoda industrije u 2022., što je 16,9 posto više nego 2021., a prema trenutnim pokazateljima, za 2023. godinu, članice HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti očekuju rast prihoda između deset i 15 posto, a do 2026. očekuju rast između deset i 20 posto - objašnjava Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT-a.

No, izazovi itekako postoje. Ubrzana digitalizacija i manjak radne snage dižu cijene ICT usluga, a istovremeno razvoj individualnih korporativnih rješenja umjetne inteligencije, odnosno rastuća kompleksnost sve više jačaju potražnju za outsourcingom ICT usluga.

Stoga je HUP ICT izdao tzv. position paper, s ciljem mapiranja najvećih izazova s kojima se trenutno susreće hrvatska informacijsko-komunikacijska (ICT) industrija, a koji ju priječe u ostvarivanju punog potencijala.

image

Irena Weber

Darko Tomas/Cropix

Prvi korak prema poticanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj uključuje smanjenje poreznog i parafiskalnog tereta, s ciljem postizanja rasterećenja hrvatskog gospodarstva od najmanje 20 posto do kraja 2025. godine prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Nedostatak transparentnosti u vezi s neporeznim davanjima predstavlja izazov, pa se predlaže uvođenje javno dostupnog online registra u kojem bi, sukladno praksi kojoj smo svjedočili u prošlosti, bila popisana sva neporezna davanja.

Drugi korak fokusira se na nedostatak visokokvalificirane radne snage u ICT sektoru te se preporučuje prilagodba obrazovnog sustava radi stvaranja dodatnih STEM smjerova. Partnerstvom privatnog sektora i obrazovnih ustanova, kao i promocija STEM područja među djevojčicama i djevojkama tijekom obrazovanja, ključni su elementi ovog koraka.

Treći korak odnosi se na poticanje istraživanja, razvoja i inovacija (R&D&I) putem uspostave inovacijskog pješčanika (eng. innovation sandbox) za podršku prije svega startupa u testiranju ideja, posebno onih vezanih uz umjetnu inteligenciju.

Četvrti korak usmjeren je na jačanje partnerskog odnosa između industrije i javne uprave, s naglaskom na brzu, kvalitetnu i intuitivnu digitalizaciju javne uprave.

Peti korak usmjeren je, pak, na jačanje mrežne infrastrukture za uspješnu digitalnu tranziciju u ruralnim područjima. ICT sektor traži od Vlade i da smanji troškove i pojednostavi procedure prostornog planiranja i gradnje te osigura potrebne zakonske izmjene za neometanu gradnju elektroničkih komunikacijskih mreža.

- Jedino se s vođenjem kvalitetnog socijalnog dijaloga i uključenošću svih relevantnih strana može se očekivati donošenje održive, kvalitetne i ambiciozne politike. Od budućih mandatara i nositelja vlasti u našoj zemlji upravo to i očekujemo - zaključila je Jasminka Martinović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. lipanj 2024 13:50