Direktor australske kompanije iz obrambenog sektora oštro je kritizirao rastuću „moć i utjecaj” njemačkog koncerna Rheinmetall, nakon što je ta tvrtka odabrana da razvije lasersku tehnologiju protiv dronova; tehnologiju za koju on tvrdi da njegova firma već posjeduje.
Andreas Schwer, izvršni direktor australske tvrtke Electro Optic Systems (EOS), izjavio je tako za Financial Times da je bio razočaran kada je prošlog mjeseca saznao za plan njemačke vlade da bez javnog natječaja dodijeli Rheinmetallu 390 milijuna eura za razvoj triju prototipova laserskih sustava za njemačku mornaricu.
Valja podsjetiti kako je Rheinmetall sredinom rujna preuzeo tvrtku Naval Vessels Lürssen (NVL), a u Rijeci, u sklopu NVL-a, djeluje Lürssen Design Center Kvarner, centar za projektiranje i razvoj pomorskih sustava i platformi. To znači da bi Rijeka uskoro mogla dobiti značajnu ulogu u planiranju i izradi vojnih plovila, senzora, nadzorne elektronike i modularnih brodskih komponenti.
Sporna nabava
Schwer smatra kako odluka da se proizvodnja lasera, koja dolazi u trenutku kada europske države ubrzano pokušavaju popuniti rupe u svojoj protuzračnoj obrani nakon višestrukih sumnjivih ruskih dronskih upada, dodijeli Rheinmetallu nije u interesu njemačkih poreznih obveznika.
“Nabava iz jednog izvora, bez otvorenog natječaja, ne može biti u interesu njemačkih poreznih obveznika”, rekao je Schwer za FT.
Dodao je da EOS već proizvodi lasere znatno veće snage.
“Mi bismo mogli ponuditi dvostruko snažniji sustav, za manje od pola cijene i u upola kraćem roku”, poručio je.
Njemačko ministarstvo obrane nije odgovorilo na upit Financial Timesa, dok je Rheinmetall odbio komentirati.
Canberrska tvrtka EOS, koja ima i njemačku podružnicu, ove je godine sklopila ugovor vrijedan 71 milijun eura s Nizozemskom, koja će koristiti njihovu tehnologiju. Kompanija je u pregovorima i s nekolicinom drugih članica NATO-a.
Schwerov istup rijedak je primjer javnog sukoba unutar obrambene industrije, sektora koji je do sada djelovao zatvoreno i usklađeno, i koji se događa u trenutku kada se kompanije grčevito bore za udio u ogromnom valu njemačke vojne potrošnje, potaknute ruskom agresijom i postupnim povlačenjem SAD-a iz europske sigurnosne arhitekture.
Andreas Schwer, koji je nekada radio upravo u Rheinmetallu, tvrdi da odluka o dodjeli ugovora nije donesena zbog tehnološke prednosti, nego zbog tržišne dominacije Rheinmetalla:
“Njihova golema ekonomska snaga i utjecaj učinili su njemačku državu prilično ovisnom o toj kompaniji”, zaključio je.
Golema ulaganja u oružje
Njemačka je u proteklih godinu dana pokrenula najveći investicijski ciklus u svojoj suvremenoj vojnoj povijesti. Nakon ruskog napada na Ukrajinu i promjene sigurnosne paradigme u Europi, Berlin je snažno ubrzao obnovu i modernizaciju Bundeswehra, sve uz dosad nezabilježene iznose ulaganja u vojnu industriju i infrastrukturu.
Rheinmetall je krajem kolovoza otvorio i novu tvornicu topničkih granata kalibra 155 milimetara u Unterlüßu u Njemačkoj. To je najveća tvornica streljiva u vlasništvu kompanije i ujedno najveći takav pogon u Europi. Očekuje se da će tvornica do 2027. povećati proizvodnju na 350.000 granata godišnje, kako bi podržala povećanu vojnu potrošnju u Njemačkoj i Europi.
Prema podacima iz više obrambenih izvora, Ministarstvo obrane Njemačke je odobrilo 38 velikih projekata vrijednih ukupno oko 20 milijardi eura. Riječ je o nabavi borbenih vozila, sustava protuzračne obrane, opreme za mornaricu i modernizaciji zrakoplovstva. Samo u 2024., Bundestagu je upućeno 97 prijedloga vojnih nabava čija pojedinačna vrijednost premašuje 25 milijuna eura.
Istodobno, Njemačka provodi i dugoročnu strategiju ulaganja koja predviđa potrošnju od 350 milijardi eura do 2041. godine, uključujući razvoj komunikacijskih mreža, logistike i kibernetičke zaštite. Ključni instrument financiranja modernizacije ostaje poseban obrambeni fond („Sondervermögen“) vrijedan 100 milijardi eura, koji je kancelar Olaf Scholz najavio 2022. u govoru o “promjeni epohe” (Zeitenwende).
Prema podacima Međunarodnog instituta SIPRI, njemačka vojna potrošnja u 2024. porasla je na rekordnih 88,5 milijardi dolara, čime je zemlja postala četvrti najveći obrambeni potrošač na svijetu – iza SAD-a, Kine i Rusije.
Njemačka bi do kraja desetljeća mogla potrošiti više od 650 milijardi eura na obranu, što je više nego dvostruko u odnosu na razdoblje od 2020. do 2024.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....