NAFTNI EKSPERT O LNG-u

‘Ovo je ogromna prilika, konačno možemo napraviti ono što smo trebali prije 40 godina! Ako ne iskoristimo ovu šansu...‘

Planovima EK-a Janaf napokon postaje ono što je trebao biti prije 40-ak godina - dobavni pravac za više država

Naftni terminal Janaf


 

 Damir Skomrlj/Cropix

Planom Europske komisije da Janaf postane strateški europski naftovod i da se proširi kapacitet krčkog LNG terminala, Hrvatska ima priliku postati energetsko čvorište ovog dijela Europe, dobiva veliku razvojnu, energetsku i trgovačku priliku i bilo bi dobro da je iskoristi, ističe umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić.

Europska komisija je, naime, 18. svibnja predstavila plan "REPowerEU", svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu.

Zbog ruske invazije na Ukrajinu Komisija je 8. ožujka predložila nacrt plana prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. Na sastanku Europskog vijeća 24. i 25. ožujka čelnici EU postigli su dogovor o tom cilju i od Komisije zatražili da predstavi detaljni plan REPowerEU. Nedavni prekidi opskrbe Bugarske i Poljske plinom dodatni je dokaz potrebe da se hitno riješi problem nepouzdanosti opskrbe energijom iz Rusije.

U dokumentu "REPowerEU" stoji kako je preobrazba europskog energetskog sustava hitna iz dvaju razloga: da bi prestala ovisnost EU o ruskim fosilnim gorivima, koja se upotrebljavaju kao ekonomsko i političko oružje i koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100 milijardi eura na godinu, te da bismo se uhvatili ukoštac s problemom klimatske krize.

"Složnim djelovanjem Europa može ubrzati postupno ukidanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Istraživanje je pokazalo kako 85 posto Europljana smatra da bi radi potpore Ukrajini EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti. Mjere iz plana "REPowerEU" mogu biti odgovor na tu ambiciju i to uštedama energije, diversifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije", navodi se u dokumentu Europske komisije.

Za ostvarenje ciljeva plana "REPowerEU" potrebna su do 2027. dodatna ulaganja od 210 milijardi eura, no to je samo akontacija za neovisnost i sigurnost. S druge strane, smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva države EU mogu uštedjeti gotovo 100 milijardi eura na godinu. Ta su ulaganja nužna i u privatnom i u javnom sektoru, na nacionalnoj i prekograničnoj razini te na razini EU.

Isto tako, za potporu planu "REPowerEU" već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Hrvatski dio kolača

Dio tog kolača trebala bi dobiti i Hrvatska. Naftovod Janaf bi, naime, trebao dobiti bitno veću ulogu nego što je ima danas, a trebali bi biti prošireni i kapaciteti krčkog LNG terminala.

"Ovim planom EK Hrvatska dobiva priliku da postane energetsko čvorište na ovom dijelu Europe i time valorizira svoj geografski položaj. Hrvatska će, ponavljam, postati čvorište energetske trgovine juga Europe. Dobro je za nas što smo uvršteni u strateške projekte EU", rekao je za Hinu umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić.

To su iznimno dobre vijesti za Hrvatsku, kaže Dekanić, dodavši da planovima EK Janaf napokon postaje ono što je trebao biti prije 40-ak godina - dobavni pravac za više država.

Po njemu, bitno je i što se otvara mogućnost da se europskim sredstvima financira daljnji razvoj Janafa.

Ističe kako će istraživanja pokazati hoće li se, vezano uz Janaf, dograditi postojeći naftovodni sustav gradnjom još jedne cijevi ili će se ići na povećanje kapaciteta pumpi. U svakom slučaju, naglašava, radi se o velikim ulaganjima.

Budući da je stvar na začetku, slična se pitanja postavljaju i za proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku.

"Sve ovisi o studiji izvodljivosti. Moguća je i izgradnja stacionarnog terminala, ali i još jednog pokretnog. To su projekti koji traju godinama i jako su skupi. Govorimo o stotinama milijuna eura, u slučaju stacionarnog LNG terminala i više od milijarde eura", kaže Dekanić.

Naglasio je da te stvari zapravo nisu jako nove, o njima se govorilo prije par desetljeća te da se aktualni planovi podudaraju s onime što se nekada davno planiralo.

"Prijedlogom Europske komisije Hrvatska dobiva veliku razvojnu, energetsku i trgovačku priliku. Bilo bi dobro da se ona iskoristi", zaključio je Dekanić.

Inače, u energetskom razvojnom planu EK naglašava se i da je štednja energije najbrži i najjeftiniji način za rješavanje aktualne energetske krize i smanjenje računa. Komisija je predložila poboljšanje dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, uključujući povećanje obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti sa devet na 13 posto u okviru paketa "Spremni za 55 posto” iz europskog zelenog plana.

image

Terminal LNG CROATIA

Damir Skomrlj/Cropix

"Štednja energije pomoći će nam da se pripremimo za moguće izazove sljedeće zime", navodi se u dokumentu EK. Stoga je Komisija objavila i "Komunikaciju EU o štednji energije” u kojoj govori o kratkoročnim promjenama ponašanja kojima bi se potražnja za plinom i naftom mogla smanjiti za pet posto te potiče države članice da komunikacijske kampanje usmjere na kućanstva i industriju.

EU, ističe se, uz ostalo, u dokumentu "REPowerEU" već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osiguran uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda. Nadalje, novoosnovana energetska platforma EU, uz potporu regionalnih radnih skupina, omogućit će dobrovoljnu zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika udruživanjem potražnje, optimizacijom upotrebe infrastrukture i koordinacijom informiranja dobavljača.

Razmotrit će se i uspostava "zajedničkog mehanizma nabave” koji će pregovarati i ugovarati kupnju plina u ime država članica sudionica. Komisija će razmotriti i zakonodavne mjere kojima bi se od država članica zahtijevalo da s vremenom diverzificiraju opskrbu plinom. Ta će platforma omogućiti i zajedničku nabavu vodika iz obnovljivih izvora.

Europsku energetsku neovisnost ubrzat će i povećanje i ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Komisija predlaže povećanje glavnog cilja za 2030. za obnovljive izvore energije sa 40 na 45 posto u okviru paketa "Spremni za 55 posto”.

Isto tako, zamjenom ugljena, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima smanjit će se emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Štednjom energije, energetskom učinkovitošću, zamjenom goriva, elektrifikacijom i pojačanim uvođenjem korištenja vodika iz obnovljivih izvora, bioplina i biometana u industriji moglo bi se do 2030. uštedjeti do 35 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, dodatno uz uštede iz prijedloga „Spremni za 55 posto”.

Komisija predlaže i da se financijska omotnica Mehanizma za oporavak i otpornost poveća za 20 milijardi eura bespovratnih sredstava od prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU za trgovanje emisijama koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta i koje bi bile prodane na dražbi, na takav način da se ne narušava tržište.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 07:22