Nakon što smo predstavili finaliste u kategorijama obrazovanja i demografije te gospodarstva, čitavu priču zaokružujemo trećom, najkompleksnijom kategorijom - kvalitetom života.
Šlag na torti
Ono što ovoj kategoriji daje posebnu dodanu vrijednost i težinu jest to što smo u nju uključili i same građane, njihove stavove i prioritete, ono što bi trebao biti glavni motiv i pokretač djelovanja svih gradskih uprava. Ovu kategoriju smatramo, stoga, šlagom na torti našeg izbora najboljih gradova jer koliko god je izuzetan uspjeh voditi grad s najboljim ekonomskim i demografsko-obrazovnim pokazateljima u zemlji, vrhunsko je postignuće ostvariti najbolje rezultate na svim poljima koja su građanima bitna.
Građani svake četiri godine na izborima ocjenjuju svoju gradsku vlast, no još ima sredina u kojima opstaju po rezultatima potpuno neuspješni gradonačelnici, ali s jakim stranačkim zaleđem, čiji građani nisu nimalo zadovoljni situacijom i stanjem u gradu. Na sreću, takvih je sredina sve manje, a upravo su prošlogodišnji lokalni izbori pokazali da više nema sigurnih stranačkih utvrda i da su građani konačno počeli inzistirati na rezultatima.
Potrebe i proriteti
Kako, pak, građani priliku za svoju ocjenu imaju tek svake četiri godine, mi ovom nagradom želimo zadržati pozornost gradskih uprava upravo na potrebama i prioritetima te osjećaju zadovoljstva građana kao ključnom razlogu njihova profesionalnog i političkog postojanja.
Agencija Ispos napravila je stoga istraživanje na uzorku većem od 1000 građana, koji su odgovorili na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovu gradu. Na temelju njihovih odgovora, usporedili smo pokazatelje gradova u čak 26 različitih parametara i dobili poredak onih koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja. Uspoređivali smo, među ostalim, prosječna primanja stanovnika, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks nezaduženosti građana, stopu prireza, efikasnost gradske uprave, izdvajanja za obrazovanje, broj djece po odgajatelju u vrtiću te učenika po učiteljima u osnovnim školama, kao i izdvajanje za naknade za novorođene. Nadalje, budući da su ispitani građani istaknuli to kao bitno, analizirali smo i izdvajanje gradova za zaštitu okoliša, rekreaciju i sport, kulturu te komunalne usluge. Naposljetku, tu su još i indeksi kretanja i starenja stanovništva.
Poanta i cilj ovog projekta i izbora je nagraditi najbolje i potaknuti ih da budu još bolji te isticanjem njihovih primjera motivirati sve ostale, a napose one s dna ljestvice, da promijene politiku i drugačijim proračunskim planiranjem osiguraju svojim građanima bolje uvjete života. Ovdje stoga ističemo samo 15 najboljih gradova, po pet finalista u kategorijama malih, srednjih i velikih gradova. Ono što odmah upada u oči jest da su čak 11 od 15 finalista gradovi na moru, a u kategoriji malih, to su, osim jednoga, sve otočni gradovi!
U tri kategorije
Osim Novigrada, mali gradovi u kojima se najbolje živi su Cres, Hvar, Krk i Novalja. Od srednjih, to su Labin, Opatija, Poreč, Rovinj i Umag. Veliki su, osim Dubrovnika, ipak koncentrirani na kontinentu i to su Koprivnica, Samobor, Varaždin i Zagreb.
Jednako tako, nakon što smo predstavili finaliste u kategorijama gospodarstva te obrazovanja i demografije, vidimo da se neki gradovi pojavljuju u više kategorija. Tako su Dubrovnik, Samobor, Rovinj i Varaždin bili i u finalu za najbolje gradove u gospodarstvu, a Novigrad, Poreč i Umag ušli su u finale u sve tri kategorije.
- Finalisti u ovoj kategoriji abecednim su redom Dubrovnik, Koprivnica, Samobor, Varaždin te Zagreb.
Dubrovnik
O Dubrovniku se početkom prošle godine u svjetskim medijima počelo pisati kao o gradu koji je zbog nesnosnih gužvi uputno izbjegavati, zbog čega je raslo i nezadovoljstvo građana. Nakon što je preuzeo upravljanje gradom, Mato Franković zato je odredio uspostavljanje ravnoteže između turizma i svakodnevnog života te se usmjerio na interese građana i kvalitetu života u gradu. Otvorio je javne prostore zagušene ugostiteljskim stolovima i stolicama ili prodajnim punktovima. Učinjen je snažan zaokret prema odgovornom upravljanju destinacijom, zbog čega svjetska javnost i mediji sve češće Dubrovnik ističu kao predvodnika u održivom turizmu.
Koprivnica
Kvaliteta života u Koprivnici prije svega se očituje u jakim gospodarskim pokazateljima koji ju svrstavaju u među najrazvijenije hrvatske gradove. Koprivnica je jedan od rijetkih gradova koji nemaju prirez, a cijena vode i ostali režijski troškovi među najnižima su u Hrvatskoj. Konstantno se ulaže u poduzetništvo i obrtništvo. Značajna sredstva ulažu se u obrazovanje, pa je u osnovne škole uvedena robotika. Svi redovni studenti ostvaruju pravo na stipendiju, a u Koprivnici je i najmlađe hrvatsko sveučilište - Sveučilište Sjever. - Cilj nam je biti servis građana te im omogućiti što bolje uvjete za život - najavljuje gradonačelnik Mišel Jakšić.
Samobor
Grad Samobor jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji bilježi kontinuirani porast broja stanovnika i pad broja nezaposlenih. Riječ je o velikom gradu koji nema prirez i već je godinama jedan od najsigurnijih u zemlji. - Pokazali smo kako se može napredovati bez dodatnih opterećenja za građane - ističe gradonačelnik Krešo Beljak, koji jednim od najvećih postignuća smatra to što su mame uvrstile Samobor na listu najboljih gradova za odrastanje djece. Osnovnoškolci imaju besplatne udžbenike, umirovljenici božićnice i uskrsnice, stipendije i najveći centar za mlade, povećane su naknade za bebe, a provodi se i eksperimentalni program Škola za život.
Varaždin
S razvijenim sustavom obrazovanja, bogatim sportskim, kulturnim i društvenim životom te uspješnim gospodarstvom i očuvanim okolišem, Varaždin s pravom nosi epitet grada po mjeri čovjeka, a ugodnom životu pridonosi izuzetno visoka zaposlenost, te kontinuiran porast primanja građana. Očuvali su obrtništvo, intenzivira se razvoj malog poduzetništva. - Unatrag deset godina Varaždin je grad s najboljom kvalitetom življenja u Hrvatskoj. Rezultat je to našeg opredjeljenja da sve projekte usmjeravamo na poboljšanje kvalitete življenja, osobito mladih, pa je Varaždin ušao i u finalni izbor za Europsku prijestolnicu mladih 2021. - ističe gradonačelnik Ivan Čehok.
Zagreb
S ciljem podizanja kvalitete življenja svojih građana, Grad Zagreb provodi stotine mjera u svim segmentima društva, od obrazovanja, kulture i sporta do demografske politike, uz lepezu socijalnih i zdravstvenih programa usmjerenih na različite skupine. Mnogo rekreativnih i sportskih sadržaja, sportskih terena, igrališta, bazena te odgovarajućih gradskih programa omogućuje kvalitetan izbor svakom građaninu. Vrlo uspješnima pokazali su se i programi potpore poduzetništvu i obrtništvu, razvoju gospodarstva, inovativnim tehnologijama, kao i programi novog zapošljavanja te partnerski odnos s udrugama i civilnim društvom.
- Za prestižnu nagradu u kategoriji srednjih gradova natječu se Labin, Opatija, Poreč, Rovinj i Umag.
Labin
Brojna ulaganja, investicije u turizam i otvaranje novih radnih mjesta u Poslovnoj zoni dovele su do gotovo pune zaposlenosti u Labinu. U kolovozu je tako na području grada bilo samo 163 nezaposlenih, što je manje od 3 posto. - Ovakvim podacima ne mogu se pohvaliti ni najrazvijeniji europski gradovi. Mi možemo, a s takvim upravljanjem i svakodnevnim poboljšanjima životnih uvjeta planiramo nastaviti i u budućnosti - ističe gradonačelnik Valter Glavičić. U fokusu su im mladi, djeca, mlade obitelji te osobe treće životne dobi. Intenzivno provode energetsku obnovu škola i vrtića te stambenih zgrada, od ove jeseni više nema čekanja za vrtiće.
Opatija
Opatija je već dugi niz godina prepoznata po izdvajanjima za javne potrebe i financiranju brojnih dodatnih programa, posebice za djecu, mlade i umirovljenike. U ovogodišnjem proračunu ta su izdvajanja u Opatiji povećali za još 10 milijuna kuna. Nacionalni su rekorderi po izdvajanju za naknade za novorođene, svako drugo, treće i iduće dijete u obitelji ima besplatan smještaj u vrtiću, a obitelji s četvero i više djece primaju jednokratnu godišnju pomoć. Svi osnovnoškolci dobivaju besplatne udžbenike, udžbenici se sufinanciraju i srednjoškolcima, a više od 700.000 kuna izdvaja se za stipendije učenicima i studentima te za subvencioniranje prijevoza.
Poreč
- Poreč je grad po mjeri čovjeka u kojem svatko može pronaći svoje mjesto, grad bez prireza i s visokom socijalnom osjetljivošću - ističe gradonačelnik Loris Peršurić. Stopa nezaposlenosti protekle je godine bila 3,9 posto, a tijekom ljetne sezone pada ispod 1 posto. U četiri godine porečki su poduzetnici otvorili tisuću novih radnih mjesta, a samo lani u grad se doselilo 400 novih stanovnika. U tijeku je i realizacija jednog od najvećih projekata EU, gradnja sustava za odvodnju s pročistačima, dovršena porečka zaobilaznica, a u četiri je godine gotovo 10 milijuna kuna uloženo u uređenje plaža. Gotovo milijun kuna godišnje izdvaja se za dodatne timove hitne pomoći.
Rovinj
Niz je mjera koje se provode u Rovinju s ciljem ostvarivanja visoke kvalitete života građana, pa se, primjerice, samo za održavanje park-šume Zlatni rt - Punta Corrente, “dnevnog boravka” Rovinjaca i njihovih gostiju, izdvaja milijun kuna godišnje. Osiguravaju jednokratne potpore za novorođenčad, dijele poklon-pakete s hranom i higijenskim potrepštinama za oko 400-tinjak građana, subvencioniraju troškove stanovanja, prehrane u školama te prijevoza učenika srednjih škola, a umirovljenicima s nižim mirovinama osiguravaju jednokratnu pomoć. Sva djeca imaju mjesto u jaslicama i vrtićima, a za obnovu škola samo je 2018. izdvojeno milijuna kuna.
Umag
Umag je jedan od najpoželjnijih gradova za život, što prepoznaju i brojni stranci koji se u njega doseljavaju. Lokalni porezi i davanja u prosjeku su najniži u Istri, svoj djeci osiguran je besplatan smještaj u vrtićima, učenici dobivaju besplatne udžbenike i prijevoz, a osigurani su im i jednosmjenska nastava i produljeni boravak. Grade se nove škole i vrtići, a kao jedini takav grad u Hrvatskoj, Umag je samostalno započeo projekt gradnje srednje škole. Siromašnim obiteljima dodijelio je više od 20 stanova. - Bilježimo rast nataliteta te je sve više hrvatskih građana koji svoj život žele provesti u Umagu, gradu uzoru socijalnih i društvenih uvjeta - ističe gradonačelnik Vili Bassanese.
- Finalisti u skupini malih gradova su Cres, Hvar, Krk, Novalja i Novigrad
Cres
Većina stanovnika Cresa dobro živi od turizma i poljoprivrede, nezaposlenih je malo, a dokaz je jake gospodarske aktivnosti i podatak o 260 registriranih obrta i tvrtki na manje od 3000 stanovnika. Grad Cres iz godine u godinu bilježi porast broja prvašića, ali i ukupan broj učenika kojima je osiguran produljeni boravak, u vrtićima su osigurana mjesta i najviši pedagoški standardi za svu djecu, a onima iz okolice čak financira prijevoz do vrtića. Povećali su iznose naknada za bebe, a roditelji koji žive u okolnim naseljima imaju pravo i na naknadu od 2000 kuna. U školama su učionice opremljene pametnim pločama, računalima i tabletima, uveden je e-imenik.
Hvar
Zbog specifičnosti života na otoku, u Grad Hvaru kao glavne prioritete ističu prometnu povezanost, zdravstvo, obrazovanje, sport i kulturu. Uz projekte uređenja obale, šetnice, cesta, dječjih i sportskih igrališta, započeli su i s gradnjom sportskog i zdravstvenog centra te sportske lučice. Socijalno ugroženim građanima podmiruju troškove stanovanja te dodjeljuju jednokratne pomoći, kao i naknade za bebe te darove za vrtićku djecu kojoj sufinanciraju smještaj. Tu su, nadalje, božićnice za umirovljenike, pomoć Gradskom društvu Crvenog križa te stipendiranje učenika i studenata, za što se izdvaja oko 1,1 milijun kuna. Po izdvajanjima za kulturu u samom su vrhu.
Krk
- Jedan od glavnih ciljeva Grada Krka je podizanje kvalitete života svojih građana, a naši projekti u društvenoj infrastrukturi, vrtić, jaslice, dvije osnovne škole i sportska dvorana, zasigurno su pridonijeli kvaliteti života u gradu, u kojem je desetogodišnji prosjek novorođene djece u porastu i koji je prepoznat kao poželjna i kvalitetna sredina za život - ističe gradonačelnik Darijo Vasilić. Krk je, inače, jedan je od samo devet hrvatskih gradova s pozitivnim prirodnim prirastom. Uz ulaganje u komunalnu infrastrukturu, gradi se 30-ak POS-ovih stanova za mlade obitelji, realizira se projekt gradnje vrtića, a Grad subvencionira smještaj u vrtićima, udžbenike te stipendije.
Novalja
Zahvaljujući pozitivnim gospodarskim trendovima, posljednjih godina Novalja postaje sve poželjnija za život, pogotovo mladim obiteljima. Grad je to bez prireza, s visokim proračunskim prihodima te kontinuiranim rastom broja zaposlenih. Povećali su naknade za novorođene, financiraju psihologa i logopeda u vrtiću i logopeda u osnovnoj školi. Potiču malo i srednje poduzetništvo, a upravo kreću u gradnju prvog otočnog poduzetničkog inkubatora. Uslugu hitne medicine pruža pet T-1 timova, čiji se broj ljeti povećava. - Novalja predstavlja sigurno i stabilno okruženje, što dokazuje i činjenica da nam se doselio veći broj mladih obitelji - kaže gradonačelnik Ante Dabo.
Novigrad
Novigrad već godinama u raznim analizama dobiva titulu jednog od najugodnijih gradova za život i poslovanje, a kvalitetu življenja sustavno podiže ulaganjem u infrastrukturu te podrškom gospodarstvu. U samom su hrvatskom vrhu po izdvajanjima za pojedine segmente društvenih djelatnosti, od sporta i rekreacije do predškolskog odgoja, obrazovanja i demografske politike. - Posebno nam je važan i društveni standard svih kategorija naših sugrađana jer smo svjesni da se upravo tom društvenom nadogradnjom stvara osjećaj zadovoljstva, sigurnosti pa i pripadnosti zajednici - ističe gradonačelnik Anteo Milos. Obnovljene su ili se obnavljaju sve važne prometnice.