Labud,tvornica sredstava za pranje, kozmetičkih i kemijskih proizvoda
 Neja Markicevic / CROPIX
GLOBUS DONOSI

Ova domaća industrija mogla bi usprkos krizi bilježiti rast jer je ljudima dosadno

“Važno je preživjeti idućih šest mjeseci. Sada će se vidjeti tko je pravi menadžer, a tko glumac", kaže Milan Račić
Piše: Boris OrešićObjavljeno: 13. travanj 2020. 18:00

Kako se iz dana u dan u Hrvatskoj povećava broj nezaposlenih jer neki poslodavci unatoč Vladinim mjerama u izvanrednim okolnostima izazvanima epidemijom trpe goleme gubitke, sve se više upitnika nadvilo nad krhkim hrvatskim gospodarstvom. Čak i oni koji su zbog pojačane potrebe za nekim proizvodima, primjerice dezinficijensima, u posljednjih nekoliko tjedana povećali proizvodnju, nisu sigurni hoće li od toga na kraju kad podvuku crtu imati ikakve koristi ili pak radeći više samo ulaze sve dublje u minus.

U zagrebačkom Labudu, koji je u sastavu Meteor grupe, višekratno su povećali proizvodnju dezinfekcijskih sredstava i rade u tri smjene, no njihova je cijena na tržištu, ističu, ostala ista dok su proizvođačima poskupjele sirovine, a trebaju i dodatno platiti radnike. Povećali su se i troškovi distribucije. Nepromijenjene su za sada i maloprodajne cijene lijekova, pa i u našoj najvećoj farmaceutskoj industriji Plivi kažu kako unatoč povećanoj proizvodnji nekih preparata ne očekuju na kraju veću dobit.

Labud // Press
Proizvodnja dezinfekcijskih sredstava u Labudu
 

U svakom slučaju, izvjesno je da će tvrtke koje u ovim trenucima proizvode i prodaju lijekove, dezinfekcijska sredstva, medicinsku opremu, higijenske potrepštine, kao i hranu i piće - vjerojatno lakše podnijeti teret nove krize nesagledivih razmjera od onih čiji proizvodi zbog otežanog izvoza i ograničenja u trgovini teško nalaze put do kupaca. Primjerice velikog proizvođača madraca i kreveta, Hilding Anders iz Preloga, koji ima prepuno skladište robe koju nema kome prodati jer saloni namještaja ne rade, a hotelijeri otkazuju narudžbe jer im za ovu turističku sezonu, ako je uopće i bude, neće trebati dodatni smještajni kapaciteti koje su upravo počeli uređivati kad je nastupilo doba korone. Još i sad, ističe predsjednik Uprave Damir Matijević, nešto izvoze u skandinavske zemlje, u kojima su veliki trgovački lanci koje opskrbljuju zasad otvoreni za razliku od većine drugih europskih zemalja.

Da bi donekle ublažili drastičan pad prihoda u Hilding Andersu, otkriva Matijević, umjesto madraca, posljednjih tjedana kroje i šiju zaštitne maske za lice, za kojima vlada neopisiva potražnja na hrvatskom tržištu. Tvrdi da nisu točne u javnosti često ponavljane tvrdnje da je velikim tvrtkama u ovoj situaciji lakše nego malima. Mali proizvođači, dodaje Matijević, u pravilu su fleksibilniji, odnosno lakše mogu svoju proizvodnju prilagoditi novim potrebama kupaca. Primjer za to je zagrebačka ustanova Uriho, koja se već više od dva desetljeća, između ostaloga, bavi izradom medicinskih pamučnih maski. U proteklih deset godina proizveli su ukupno oko tisuću maski, a danas ih isporuče više od sedam tisuća komada na dan.

Zagreb, 120320.
Tvrtka Uriho pojacano izradjuje medicinske maske. 
Na fotografiji: maske. 
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

Među tvrtke kojima je proizvodnja naglo porasla spada i Lesaffre Adriatic, vodeći hrvatski proizvođač suhog kvasca - jednog od proizvoda koji su na samom početku koronakrize kupci razgrabili u trgovinama radi kućnih zaliha. Direktor tvrtke Martin Halusek objašnjava nam kako se u Hrvatskoj proizvode pekarski aditivi, a kvasac koji se prodaje pod njihovim najpoznatijim brendom Di-go uvozi se iz Mađarske i Poljske te se u Hrvatskoj pakira u vrećice od sedam grama.

“Potražnja je ogromna. Radimo u tri smjene i dnevno u vrećice zapakiramo i na tržište pošaljemo oko tone kvasca, što je čak četiri do pet puta više nego prije. Unatoč pojačanoj potražnji zadržali smo iste cijene i ne bih rekao da ćemo mnogo više zaraditi nego u razdoblju prije krize, ali vrlo vjerojatno nećemo imati gubitke i druge probleme s kojima se zbog epidemije suočava većina ostalih industrija. Za sada uspijevamo osigurati dovoljan broj radnika potreban za povećanu proizvodnju jer smo ih s drugih proizvodnih procesa prebacili na kvasac”, objašnjava Halusek, koji se nada da neće doći do problema u dopremanju sirovine iz Mađarske i Poljske u Hrvatsku.

Vrsni poznavatelj hrvatskih gospodarskih prilika prof. dr. sc. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta uvjeren je da će rast gospodarstva početi čim stane pandemija.

Zagreb, 280611.
Kennedyev trg 6, Ekonomski fakultet, profesor Ekonomskog fakulteta Josip Tica.
Na slici: Josip Tica.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / CROPIX
Josip Tica, makroekonomist
 

U prvom su kvartalu ove godine, potvrđuje, ljudi puno trošili, a u drugom ćemo nesumnjivo imati veliki pad. Ako sve završi u drugom kvartalu, prema njegovim riječima, možda u trećem možemo nadoknaditi gubitke, no ako pandemija ne stane do kraja lipnja, to će značiti da tonemo u recesiju. Tica naglašava da se sada izuzetno važnim pokazuje što imamo domaću proizvodnju nekih veoma traženih proizvoda poput upravo zaštitnih maski za lice jer je njihova cijena na svjetskom tržištu osjetno porasla, dva ili čak tri puta. U tu kategoriju, nabraja, spadaju i svi oni artikli koju su presudno važni za rješavanje pandemije poput dezinfekcijskih sredstava.

“Dok traje pandemija, opskrba će biti usporena, i to će biti prilika da se pokrene domaća proizvodnja. Teško je očekivati da će upravo hrvatska farmaceutska industrija prva proizvesti cjepivo protiv koronavirusa i na njemu jako dobro zaraditi, no sigurno će se kod nas proizvoditi razni potrošni materijal, sredstva za snižavanje temperature, alkohol za dezinfekciju… U Hrvatskoj oko 40 tisuća ljudi radi u prehrambenoj industriji. Za njih straha nema. Otprilike pola toga što proizvedu se izveze, ali se otprilike toliko i uveze. Nadajmo se da na domaćem tržištu možemo nadoknaditi nedostatak od izvoza koji je usporen. Oni koji manje izvoze to će moći nadoknaditi. Ipak, priča da ćemo sada jesti samo svoje proizvode - ne drži vodu. Najveći ekonomski napor trebao bi biti da zadržimo izvoz”, govori nam Josip Tica, koji smatra da će se velika većina djelatnosti naći u u problemima.

“Ljudi manje troše, manje je prometa, manje se gradi i investira, manje se puni državni proračun… Kako taj začarani krug preokrenuti u suprotnom smjeru? Teško dok se ne zaustavi pandemija. Treba svim sredstvima pokušati zaustaviti pandemiju. Bez toga ne možemo spasiti ekonomiju”, naglašava Tica, koji vjeruje da će hrvatska IT industrija svakako biti jedan od sektora koji će lakše prebroditi krizu.

Biljana Blivajs / CROPIX
Milan Račić, suosnivač Gideon Brothersa i glavni direktor za rast
 

“Važno je preživjeti narednih šest mjeseci. Sada će se vidjeti tko je pravi menadžer, a tko glumac. Svi će svaku kunu okretati pet puta prije nego što je potroše. I zato će ono što prodaješ morati biti kvalitetno i korisno”, zaključuje Milan Račić, suosnivač uspješne hrvatske IT tvrtke Gideon Brothers. Smatra da taj sektor ima svijetlu budućnost. Objašnjava kako će se lanac opskrbe skratiti, što znači da će europske tvrtke tražiti dobavljače koji su im što bliže, po mogućnosti u Europi.

Najbolje će proći one tvrtke koje proizvode infrastrukturu kao što je Infobip, koji nitko ne vidi, a prisutan je svagdje kao i industrija videoigara poput Nanobita. Ljudima je dosadno pa se više igraju. Proizvodnja će morati postati efikasnija, a jedan od glavnih načina za to je automatizacija, za koju je opet potreban IT sektor, pogotovo robotika i umjetna inteligencija (AI). I u Hrvatskoj se neke IT tvrtke time bave”, govori Račić i dodaje kako će hrvatskim IT tvrtkama zbog krize koja slijedi biti dostupniji kvalitetni radnici. Većina tih tvrtki već ima izvrsne inženjere i sve će učiniti da ih zadrži. Uz to, smatra, Hrvatska ima šansu unaprijediti državni aparat, u čemu jako kaskamo.

HP
Robot Gideon Brothersa u sortirnom centru HP-a
 

“Odjednom se sada mnogo administracije može riješiti elektroničkim putem bez obilaženja brojnih ureda i skupljanja pečata. Možda Vlada napokon shvati da nam nije potreban toliko glomazan državni aparat. A to je također prilika IT tvrtkama da rade i zarade na izgradnji tih sustava. Perspektivu imaju i brojne proizvodne tvrtke koje proizvode komponente za velike europske proizvođače. Zato je važno da se smanje porezni i drugi nameti kako bi hrvatska proizvodnja bila konkurentnija. Ova kriza je šansa da totalno promijenimo državu, da se s manje otpora uspostave novi načini funkcioniranja. Mislim da i naš turizam ima izvrsnu budućnost jer neće ljudi vječno sjediti kod kuće. Europljani ipak neće ići u Indoneziju ili Tajland, nego će birati bliže i poznatije destinacije poput Hrvatske”, kaže Račić.

Koji bi sektori mogli postati novi stupovi hrvatskoga gospodarstva, koji će zapasti u nevolje, a postoje li možda i neki kojima kriza uzrokovana pandemijom ide na ruku - pitanje je na koje smo odgovor zatražili i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tamo nam bez okolišanja kažu kako su poteškoće u poslovanju rijetko koga zaobišle iako su, istina, određeni gospodarski sektori više pogođeni od drugih. Među one manje pogođene, prema procjeni HGK, spadaju oni koji su ključni za funkcioniranje drugih, poput značenja prijevoznika za trgovinu, prehrambenu industriju i industrijsku proizvodnju općenito. A tvrde da postoje i primjeri u kojima su tvrtke uz pomoć HGK i nadležnih institucija pronašle način kako u ovakvim vremenima sačuvati likvidnost i zaposlenost.

“Pokreće se proizvodnja alkohola da bismo imali sirovinu za nastavak sada nužnih dezinfekcijskih sredstava. HGK u ovoj krizi nastoji povezati zainteresirane strane i sektore kako bi premostili manjak određenih sirovina, kao na primjer melasa iz prehrambene proizvodnje za proizvodnju etilnog alkohola u Sladorani u Županji za kemijsku industriju koja proizvodi dezinficijense. Ova proizvodnja ključna je za sve industrije te službe i stožere koji nastavljaju s poslovanjem, koji moraju osigurati odgovarajuće uvjete zaštite radnika tijekom rada, kao i za primjerice poslovanje veledrogerija o kojima pak ovisi zdravstveni sustav. Također, ukazali smo na važnost osiguranja opskrbe sirovinama proizvođača ambalaže nužne za pakiranje hrane, dezinficijensa i drugih u ovom trenutku strateški važnih proizvoda”, otkrivaju Globusu u HGK.

Zagreb, 250220.
Vukovarska 60.
Ljekarna Vrkljan jedna je od ljekarni koje su zbog straha gradjana od koronavirusa rasprodale sve zastitne maske, antisepticke maramice i gotovo sav alkohol.
Na fotografiji: preostala sredstva za dezinfekciju.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX
Sredstva za dezinfekciju
 

Napominju kako su proizvođači u tekstilnoj i odjevnoj industriji, koji su već duže vrijeme pogođeni inozemnom konkurencijom i koji teško posluju i održavaju broj zaposlenih, sad prebacili dio proizvodnje na šivanje maski, zaštitne opreme i sličnih traženih proizvoda, što je također primjer reorijentacije poslovanja u trenucima kada o tome ovise radna mjesta i opstanak.

Ova je kriza, tvrde ekonomski stručnjaci HGK, pokazala da je prehrambena industrija djelatnost od strateškog interesa za Hrvatsku i da su vlastiti proizvodni kapaciteti hrane i lijekova ključna pretpostavka za sigurnost i opskrbu stanovništva. Sigurno je, smatraju, da je povećanim narudžbama pridonijela i početna velika potrošnja među građanima, ali ključan faktor je i bolja dostupnost domaćih prehrambenih proizvoda, što je dovelo do toga da su se kod nekih proizvođača povećale narudžbe osnovnih prehrambenih artikala i do 300 posto.

“Ako se ovakva situacija nastavi, možemo očekivati da će se pred postojeće proizvodne kapacitete postaviti dodatni zahtjevi, ali i da ćemo svjedočiti i novim slučajevima prilagodbe tehnoloških linija za nove proizvodnje kao što je najnoviji primjer proizvodnje medicinskog alkohola u županjskoj Sladorani”, napominju u HGK. Prema njihovim podacima, prehrambena industrija zajedno s poljoprivredom čini 14 posto od ukupnog hrvatskog izvoza. Tako je prošle godine izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio 2,165 milijardi eura i povećan je u odnosu na 2018. za sedam posto. Od toga je 2019. godine 65 posto vrijednosti tog izvoza ostvareno na tržištima zemalja EU, a 27 posto u zemljama CEFTA-e. Stoga u Komori zaključuju kako daljnji napori za pomoć gospodarstvu trebaju osigurati da naši proizvođači i u ovim otežanim i zahtjevnim uvjetima poslovanja zadrže kupce na inozemnim tržištima.

 

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Naslovnica Globusa

Linker
19. travanj 2021 20:52