Ne vide druge opcije

OTP tuži Hrvatsku i traži 224 milijuna kn

U mađarskoj banci kažu da je tužba u ovom trenutku jedina opcija za zaštitu interesa dioničara, ali i da su spremni na pregovore s Vladom
 Bruno Konjevic/Cropix

Mađarska OTP banka tužila je Republiku Hrvatsku arbitražnom sudu u Washingtonu zbog gubitka koji je pretrpjela uslijed "obvezne konverzije kredita denominiranih u švicarskim francima u eurske", provedene 2015. Pozivajući se na kršenje ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Mađarske, banka navodi kako je provođenjem konverzije izgubila 224 milijuna kuna ili 34,6 milijuna dolara.Na pitanje zašto se banka sada odlučila za tužbu, u OTP-u objašnjavaju kako im je namjera zaštititi interese dioničara i drugih dionika, a u ovom trenutku ne vide druge opcija osim pokretanja pravnog postupka "zbog skorog isteka roka za pokretanje takvih postupaka pri Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ISCID) u Washingtonu".

Pregovarački postupak

"Međutim, u skladu s objavom OTP banke Budimpeštanskoj burzi, i dalje namjeravamo naša potraživanja rješavati u pregovaračkom postupku s Vladom RH", poručuju iz te banke. Što bi uključivao taj "pregovarački proces", ostaje vidjeti, ali očito je da banke žele nastaviti sudski pritisak na državu.

Slične tužbe prije je podigla većina vlasnika banaka koje su odobravale kredite u francima, a posljednju je sud u Washingtonu zaprimio krajem 2019. od Société Générale, vlasnice Splitske banke prije OTP-a, koja se pozvala na kršenje ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Francuske. Prijašnjih su godina arbitražne sporove pokrenule još četiri banke: Erste Grupa, Addiko Bank, Raiffeisen te Zagrebačka banka zajedno s UniCreditom iz Austrije.

Dok na međunarodnom sudu banke nastavljaju sudski spor protiv države zbog Zakona o konverziji, koji ih je ukupno stajao oko milijardu eura, na nacionalnim sudovima tvrde upravo suprotno, da je on zakonit. Isto to očekuju i od Europskog suda, od kojeg je Vrhovni sud nedavno, ipak zatražio mišljenje o tome je li Zakon o konverziji usklađen sa zakonodavstvom EU. Ako bi se Sud EU pozitivno očitovao o tome zakonu, za banke bi to značilo znatno povoljniju poziciju u sporovima s više od 20.000 dužnika, koji potražuju obeštećenje unatoč konverziji.

Nadležnost suda

Hrvatska je pokušala osporiti nadležnost suda ISCID, pozivajući se na "navodnu nekompatibilnost” između zakonodavstva EU te Ugovora Hrvatske i Austrije o zaštiti ulaganja, ali sud je 12. lipnja odlučio da se nastavlja arbitraža u slučaju Addiko banke, što znači da se smatra nadležnim po pitanju kršenja ulagačkih prava u slučaju Zakona o konverziji.

Zakon je bio dobar za dužnike, ali su uslijedili sporovi

Prva tužba Ustavnom sudu

Osam banaka i četiri fizičke osobe podnijele su 2015. godine prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona, ali Ustavni sud je u travnju 2017. donio odluku da je on bio nužan i da za financije nije imao "disruptivni učinak".

Banke traže pomoć ICSID-a

Talijanski Unicredit prvi se obratio arbitražnom sudu u Washingtonu u rujnu 2016. godine, tražeći obeštećenje za trošak konverzije, posljednju tužbu protiv RH pokrenula je OTP banka, a u međuvremenu su to učinile Societe Generale, RBA, Erste i Addiko banka.

Vrhovni sud i ogledni postupak

U ožujku ove godine Vrhovni suda donio je odluku da je konvezija valjana u slučaju kada su ništetne odredbe ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, a banke su njome bile vrlo zadovoljne.

Konačna riječ Europskog suda

Unatoč brojnim sudskim tužbama i rješenjima, sporovi se nastavljaju, a na kraju je Vrhovni sud zatražio tumačenje suda EU o tome je li Zakon o konverziji u skladu sa zakonodavstvom EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 22:08