Guverner HNB-a, Boris Vujčić, u gostovanju na N1 televiziji komentirao je pad BDP-a, kao i gospodarska očekivanja za Hrvatsku 2021. godine.
Vujčić je rekao da je pad BDP-a od nešto više od 15 posto u skladu s kretanjem u Europskoj uniji, gdje je u prosjeku BDP pao 14 posto, a ovisio je o intenzitetu epidemioloških mjera.
- Što se tiče cijele godine, očekujemo da će u trećem kvartalu ostvarenja turizma biti bolja od onih što smo u osnovnom scenariju projicirali. U osnovnom smo očekivali pad turističkih prihoda od 70 posto, a s obzirom na ostvarenja, možemo reći da očekujemo u ovom trenutku da će pad biti između 30 i 50 posto ostvarenja u usporedbi s 2019. godinom, rekao je Vujčić za N1, dodavši da što brojka bude bliža 50 posto, to je vjerojatnije da ćemo imati manji pad BDP-a.
Komentirajući mogući rast potrošnje stanovništva, Vujčić je rekao da na to u velikoj mjeri utječu očekivanja, potrošački optimizam, a on ovisi o situaciji na tržištu rada, o stanju zaposlenosti i nezaposlenosti i očekivanju dohodaka.
Istaknuo je da je porezna reforma, koja će imati implikacije u idućoj godini, nešto što bi trebalo doprinijeti povećanju osobne potrošnje, odnosno potrošačkog optimizma.
Kad se govori o padu gospodarstva, pad izvoza roba i usluga iznosi 40,6 posto, međutim, robni izvoz pao je za samo 10 posto, čime su i analitičari zadovoljni.
- Hrvatsko gospodarstvo je sada puno snažnije i otpornije nego 2010., 2011. ili 2012., a to je posljedica toga da je Hrvatska 2013. godine ušla u Europsku uniju, nakon čega je snažno počeo rasti robni izvoz i nakon čega se naše gospodarstvo puno snažnije integriralo s gospodarsvom Europske unije. Usluge su zbog socijalne distance i svih mjera koje su vođene puno osjetljivije na ovakvu situaciju s pandemijom - rekao je Vujčić.
HNB očekuje da će u 2021. godini Hrvatska imati snažan oporavak, ali postoji još puno neizvjesnosti i nepoznanica kako će se dalje razvijati situacija s pandemijom.
- Makroekonomsku stabilnost možemo bez problema održavati, fiskalni pokazatelji da se poboljšavaju, što se tiče trenda kretanja odnosa javnog duga prema BDP-u. Što se tečaja tiče, mi smo spremni održavati stabilnost ovoga tečaja sve do ulaska u eurozonu - rekao je Vujčić.
- HNB osigurava likvidnost, kako kunsku, tako i deviznu, a u isto vrijeme da bi omogućila povoljne uvjete financiranja, povoljne kamatne stope. Tečaj je stabilan, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. Kamatne stope na stambene kredite došle su na 2,5 posto, znači tijekom krize su pale, a što se tiče gotovinskih kredita, i tu su na najnižim granama - rekao je Vujčić.
- Što se tiče davanja kredita, imamo situaciju da su poduzećima banke dale 3,5 milijarde kuna, a sad opada potražnja za kreditima, a postrožuju se uvjeti za davanje kredita, jer raste rizičnost. Što više raste rizičnost, to će uvjeti biti stroži. Pali su gotovinski krediti, a stambeni krediti i dalje rastu i ove godine porasli su oko 9 posto. U novom ciklusu APN-a možemo očekivati ponovno da će se povećati stambeni krediti, dok za gotovinske kredite to ne možemo očekivati - prognozira guverner HNB-a.