Ukupan broj kartica u Hrvatskoj, kako debitnih tako i kreditnih, lani se smanjio za više od 336.000, pokazuju novi podaci središnje banke.
U Hrvatskoj je, naime, posljednjeg dana prošle godine bilo ukupno 8,558.065 platnih kartica. To je 3,8 posto manje nego na kraju 2017. godine, kada ih je bilo 8,894.172, pokazuju podaci koje smo dobili od HNB-a. Pritom je smanjen broj i debitnih i kreditnih kartica. Debitnih je kartica u Hrvatskoj tako krajem 2018. godine bilo 6,704.954, što je njih 307.136 ili 4,4 posto manje nego posljednjeg dana 2017. godine, kada ih je bilo ukupno 7,012.090. Kreditnih je kartica, pak, krajem prošle godine bilo ukupno 1,853.111, što je 28.971 ili 1,5 posto manje nego godinu prije, pokazuju podaci HNB-a.
Grafički prikaz korištenja kartica
Spajanje institucija
Smanjenje broja debitnih i kreditnih kartica u središnjoj banci pripisuju ponajprije procesu spajanja kreditnih institucija u Hrvatskoj te njihovim odlukama da deaktiviraju platne kartice koje nisu korištene barem posljednjih 12 mjeseci. Dio ekonomista, s druge strane, podsjeća da se Hrvatska suočava s procesom masovnog iseljavanja radno aktivnog stanovništva, a odlazak u novu sredinu, u pravilu, s vremenom povlači i gašenje ovdašnjih računa te otvaranje novih u zemljama u kojima sada žive i rade hrvatski građani.
Vjeko Peretić, financijski savjetnik iz Pro grupe, ističe pak da su se na kartičarskom tržištu u Hrvatskoj proteklih godina dogodile brojne promjene. Unatrag nekoliko godina, banke su počele klijente ohrabrivati na smanjenje limita i broja kartica, sukladno upozorenjima HNB-a o prezaduženosti građana, uz istodobno refinanciranje dugovanja po karticama jeftinijim proizvodima financiranja. Posljedica toga je, dodaje Peretić, da su se građani tijekom i poslije krize počeli racionalnije ponašati.
- Mnogima je sada dovoljno da imaju jednu debitnu i jednu kreditnu karticu - ističe Peretić.
No, unatoč smanjenju broja kartica u Hrvatskoj, podaci HNB-a pokazuju da se lani povećao i broj transakcija putem njih i vrijednosti tih transakcija. Pritom valja voditi računa o tome da transakcije platnim karticama ne znače samo kupnju roba i usluga nego i podizanje, ali i polaganje gotovine, kao i razne naknade, kamate i članarine koje zaračunava izdavatelj kartica.
Podaci koje smo dobili iz HNB-a pokazuju da je u 2018. godini u Hrvatskoj putem kartica izvršeno ukupno 435,28 milijuna platnih transakcija, ukupne vrijednosti gotovo 149,55 milijardi kuna. Godinu prije preko platnih je kartica u Hrvatskoj izvršeno 407,38 milijuna transakcija, ukupne vrijednosti oko 140,2 milijarde kuna. Time je, pokazuju podaci središnje banke, ukupan broj transakcija putem kartica u Hrvatskoj lani porastao 6,8 posto, a ukupna vrijednost transakcija u istom se razdoblju povećala 6,7 posto. Iz podataka HNB-a proizlazi da je prosječna vrijednost transakcije putem platnih kartica u Hrvatskoj lani iznosila malo više od 340 kuna.
Trend korištenja
Inače, debitnim se karticama učini znatno više transakcija nego kreditnim. Tako je lani u Hrvatskoj debitnim karticama izvršeno 74,4 posto ukupnih transakcija platnim karticama, a udio debitnih kartica u ukupnoj vrijednosti kartičnih transakcija, prema podacima HNB-a, dosegnuo je 81,8 posto.
Trend većeg korištenja kartica, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny ponajprije je rezultat rasta plaća i raspoloživog dohotka, ali i korištenja kreditnih kartica kao kanala distribucije kratkoročnih potrošačkih kredita. U prilog većem “peglanju” kartica idu i podaci državne statistike, prema kojima je promet u trgovini na malo lani porastao 3,8 posto u odnosu na 2017. godinu, a neto plaće su u studenom prošle godine u odnosu na isti mjesec 2017. bile veće 1,2 posto.
- Korištenje kartica u Hrvatskoj nastavit će se povećavati. To potiče i proces fiskalizacije, koji je smanjio sivu ekonomiju - zaključuje Novotny.